Mirovinska reforma u Hrvatskoj - trenutna situacija i perspektive sindikata Zagreb, 1. – 2. srpnja 2013. Darko Šeperić Savez samostalnih sindikata Hrvatske savjetnik za socijalnu politiku darko.seperic@sssh.hr 1

Mirovinski sustav u RH - pregled reforma po receptu Svjetske banke (suprotno mirovinskim sustavima EU-15!) započeta zakonodavnim izmjenama 1998./1999., djelomično provedena uvođenjem 2. stupa 2002. (mlađi od 40 g.), nakon toga zanemaren nastavak reforme i rješavanje iz nje proizišlih problema model prihvaćen bez javne rasprave, procjene rizika i socijalnih posljedica i rješenja za financiranje tranzicijskog troška tri razine: obvezno mirovinsko osiguranje (15%, javni mirovinski sustav, PYGO) obvezna individualna kapitalizirana štednja (5%, II stup) dobrovoljna kapitalizirana štednja (III stup; otvoreni i zatvoreni mirovinski fondovi) 2

Mirovinski sustav u RH – pregled (2) uvjeti za starosnu mirovinu: 65 godina i 15 godina staža uvjeti za prijevremenu mirovinu: 60 godina i 35 godina staža  izjednačavanje dobi za žene i muškarce – postepeno do 2029. penalizacije prijevremenog umirovljenja od 0,15 do 0,34% po mjesecu ranijeg stjecanja mirovine zavisno od ukupnog mirovinskog staža pojedinca, nagrađivanje (0,15% po mjesecu) za kasnije umirovljenje od propisanog usklađivanje mirovina – “švicarska formula” (50:50 rast plaća i potrošačkih cijena)  zamrznuto 2010. i 2011. g. 3

Trenutna situacija 1.449.757 osiguranika / 1.219.608 korisnika mirovina (prema ZOMO, travanj 2013., podaci HZMO-a) omjer broja korisnika i osiguranika = 1 : 1,19 broj korisnika starosne mirovine 509 133 broj korisnika prijevremene starosne mirovine 137 476 broj korisnika invalidske mirovine 246 142 broj korisnika obiteljske mirovine 237 079 + povlaštene mirovine prosječna mirovina: 2.206 kn (295 EUR) 2012. prihodi od doprinosa pokrili samo 55% izdataka za mirovine iz 1. stupa udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći: 40% (55% za 40 godina staža i prosječnom plaćom)  udovoljava li minimumu socijalne sigurnosti? najniža mirovina za 40 godina staža samo je 3-4 posto manja od prosječne mirovine za isti staž (30% starosnih umirovljenika prima najnižu mirovinu) prosječna dob izlaska s tržišta rada 60,9 g (2009.) 4

Održivost sustava financijska neodrživost sustava pokušava se riješiti privatizacijom (povećanje izdvajanja za 2. stup) pri tome je osnovni cilj povećanje efikasnosti, kapitaliziranja štednje i razvoj tržišta kapitala privatizacija ne može riješiti probleme javnog mirovinskog sustava, ali ih može povećati nema izravne veze između fondova kapitalizirane štednje i povećanja dobrobiti osiguranika (stope prinosa, troškovi upravljanja...) pri uvođenju 2. stupa zanemareno je: osiguranje zadovoljavajućih prihoda u starosti tranzicijski trošak i način njegovog financiranja smanjena redistribucija u korist nisko plaćenih radnika rizik ulaganja prebacuje se na pojedinca 5

Temeljni problemi mirovinskog sustava u RH omjer broja korisnika i osiguranika – temeljni problem nije starenje stanovništva, nego niska stopa zaposlenosti drastičan pad prihoda nakon umirovljenja – mirovine ne osiguravaju ekonomsku i socijalnu sigurnost u starosti upitna učinkovitost javne uprave (utječe na oba mirovinska stupa) nestabilan institucionalni i zakonodavni okvir (česte izmjene) investicijski rizici i administrativni troškovi privatnih fondova fleksibilizacija i deregulacija tržišta rada – širenje fleksibilnih oblika rada sužava bazu i obuhvat doprinosa za mirovinsko osiguranje s obzirom na ova kretanja, mirovine današnjih mladih bit će sve teže vezati uz rad i zaradu (doprinos na plaće) 6

Prijedlozi za nastavak reforme – Vlada RH nastavkom reforme želi se: unaprijediti položaj umirovljenika osigurati održivost sustava pojeftiniti sustav nejasno će se postići ravnoteža između primjerenosti mirovina i održivosti sustava, budući da su mirovine već sada neprimjerene, a sustav se održava samo zahvaljujući visokim transferima iz općih poreza povećati doprinos za 2. stup za 2% do kraja 2015. g budući da je smanjivanje doprinosa za 1. stup nerealno, može se očekivati kompenzacija smanjenjem doprinosa za zdravstvo (koji također već sada ne pokriva troškove zdravstvenog sustava!) produženje uvjeta dobi na 67 godina iza 2020. ili 2030. g.  zanemareno očekivano trajanje života 7

Prijedlozi za nastavak reforme – Vlada RH (2) redefiniranje formule za usklađivanje mirovina trenutna “švicarska formula” uzrokuje pad realne vrijednosti mirovina mogućnost: fleksibilno usklađivanje (npr: 70:30, viši postotak odnosi se na varijablu s većim rastom) rad umirovljenika omogućiti obavljanje određenih poslova bez zamrzavanja mirovine već postoji mogućnost rada na ugovor o djelu (s čestim zloupotrebama) refediniranje “zaštitne mirovine” (najniža mirovina) razmišlja se o uvođenju imovinskog cenzusa opasnost: najniža mirovina je trenutno jedini redistributivni element u 1. stupu, a prima ju sve veći broj radnika redefinicija pojma invalidnosti  definirati kao “preostalu radnu sposobnost” 8

Prijedlozi za nastavak reforme – Vlada RH (3) redefiniranje mirovine za osiguranike koji primaju mirovinu iz 1. i 2. stupa  prema trenutnoj formuli, formula za izračun mirovine iz 1. stupa postavljena je prenisko, što će dovesti do znatno nižih mirovina novi način određivanja prijevremene starosne mirovine  radnici s 41 i više godina staža odlazili bi u mirovinu bez obzira na godine i bez penalizacije  radnici koji odlaze u prijevremenu mirovinu zbog stečaja (ako ne pronađu posao u 2 godine) ne bi bili penalizirani  novi način umanjenje prijevremene mirovine za sve ostale (moguće povećanje penalizacije) refedefinirati staž osiguranja s povećanim trajanjem (beneficirani staž)  u skladu s globalnim trendovima kretanje prema kompenzaciji teških uvjeta rada povećanim primanjima, prekvalifikaciji u slučaju zanimanja koja se ne mogu obavljati nakon određene dobi, te kompenziranja psihofizičkih oštećenja na individualnoj osnovi 9

Ključna pitanja – sindikalna perspektiva temeljni cilj svake daljnje reforme mora biti oblikovanje mirovinskog sustava koji osigurava sigurne i dostatne prihode, odnosno ljudski prihvatljiv život u starijoj dobi neovisno o oblicima zapošljavanja i kombinaciji različitih elemenata u mirovinskom sustavu demografska kretanja i nove tehnologije koje smanjuju potrebu za ljudskim radom povećavaju potrebu za društvenom solidarnošću i odgovornošću države a država istovremeno želi svoju odgovornost smanjiti! čitav sustav zahtjeva temeljitu reformu (i “pospremanje”) temeljem sveobuhvatne i sustavne analize, a ne nizom pojedinačnih intervencija preispitati sve kategorije povlaštenih mirovina, uskladiti ih s financijskim mogućnostima i odvojiti od mirovina iz rada reformu provoditi odgovorno, postepeno, uz simulaciju predvidivih učinaka i široku javnu raspravu borba protiv sive ekonomije i neuplate doprinosa 10

Ključna pitanja – sindikalna perspektiva (2) Temelj socijalne sigurnosti u starosti mora biti javni mirovinski sustav, kao što je to u zapadnoj Europi, a (dobrovoljna) kapitalizirana štednja može biti samo dodatak mirovini iz javnog mirovinskog sustava povećanje doprinosa za II stup dodatno razgrađuje javni mirovinski sustav, a rizik starosti prebacuje na pojedinca (suprotno Ustavu RH) troškovi dosadašnjeg preusmjeravanja doprinosa u 2. stup već su veliki (1,6% BDP-a), a prostora za daljnje restrikcije razine mirovina nema 11

Posljedice sadašnjeg modela za mlade trendovi na tržištu rada (prekarizacija, povećanje razdoblja nezaposlenosti) upućuju na nemogućnost ostvarenja primjerenih mirovina kroz kapitaliziranu štednju (uplate niske i neredovite) potreban je isti izračun mirovine iz 1. stupa za sve osiguranike  2. stup treba biti dodatak 12

S S S H www.sssh.hr Savez samostalnih sindikata Hrvatske Union of Autonomous Trade Unions of Croatia Trg kralja Petra Krešimira IV, br. 2 10 000 Zagreb, Croatia Tel: + 385 1 4655 026 Fax: + 385 1 4655 011 sssh@sssh.hr www.sssh.hr 13