Anketa o otvorenosti vladinih i državnih tijela prema novinarima

Predstavitev na temo: "Anketa o otvorenosti vladinih i državnih tijela prema novinarima"— Zapis predstavitve:

1 Anketa o otvorenosti vladinih i državnih tijela prema novinarima
ZBOR ISTRAŽIVAČKIH NOVINARA HND-a studeni, 2016.

2 Sadržaj: 1. Ciljevi i svrha istraživanja 2. Metodologija istraživanja
3. Rezultati istraživanja 4. Konkretne komunikacijske prakse 5. Ocjena pojedinih tijela: 5a) Pridržavanje Zakona o pravu na pristup informacijama od strane državnih tijela 5b) Dostupnost dužnosnika i osoblja iz ureda za odnose s javnošću za novinarske upite 5c) Percipirani tretman različitih medija od strane državnih tijela 5d) Dostupnost informacija na internetskim stranicama državnih tijela 6. Oblici komunikacije u novinarskoj praksi 7. Ocjena vlasti 8. Ključni problemi u komunikaciji 9. Ključne pozitivne karakteristike komunikacije 10. Zaključak i preporuke 11. Prilog: sociodemografski podaci ispitanika

3 Ciljevi i svrha istraživanja
Zbor istraživačkih novinara HND-a odlučio je provesti istraživanje o stavovima i iskustvima novinara u Republici Hrvatskoj o otvorenosti državnih tijela prema novinarima. U istraživanje su uključeni novinari i novinarke koji u svom radu imaju kontakte i iskustva u komunikaciji s državnim tijelima kako bi se izradili zahtjevi i preporuke Vladi RH, ministarstvima i drugim tijelima u svrhu unapređenja komunikacijskih praksi te olakšanja svakodnevnog rada novinara/novinarki. Ciljna skupina bili su novinari i novinarke koji imaju iskustva u praćenju rada državnih tijela i komunikaciji s dužnosnicima, zaposlenicima državnih tijela, uključujući njihove službe za odnose s javnošću.

4 Metodologija istraživanja
Istraživanje je organizirao i proveo Zbor istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva. Stručnu podršku pri izradi upitnika te obradi i interpretaciji podataka dale su doc. dr. sc. Helena Popović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. sc. Petra Rodik s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno metodom strukturiranog anketnog upitnika kojim su obuhvaćene osnovne dimenzije komunikacijskih odnosa državnih tijela i novinara/novinarki. Prikupljanje podataka provedeno je putem interneta uz korištenje profesionalnog softvera za online anketiranje SurveyGizmo. Prikupljanje podataka provedeno je od lipnja do listopada godine. Istraživanje uključuje ocjenu komunikacijskih odnosa iz perspektive novinara. Sudionicima je osigurana potpuna anonimnost, što znači da se odgovori ne mogu povezati s identitetom sudionika.

5 Metodologija istraživanja
Anketni upitnik odnosi se na istraživanje iskustava koja su novinari i novinarke imali u komunikaciji s vladinim i državnim tijelima u tom razdoblju. Dakle, on konkretno uključuje evaluaciju komunikacije s 13. vladom RH, koja je bila na poziciji od siječnja do listopada godine, s Uredom predsjednika RH, Uredom predsjednika Hrvatskog sabora te svih ministarstava. Upitnik je uključio 55 pitanja. Od toga je 51 pitanje bilo zatvorenog tipa te četiri otvorenog tipa: Pitanje preferencija oblika komunikacije Pitanje 38 – tri prioriteta za unapređenje komunikacije Pitanje 41 – ključni problemi u komunikaciji Pitanje 42 – ključne pozitivne karakteristike komunikacije Anketni upitnik uključio je sljedeće dimenzije: 1. Pridržavanje Zakona o pravu na pristup informacijama od strane državnih tijela 2. Dostupnost dužnosnika i osoblja iz ureda za odnose s javnošću za novinarske upite 3. Percipirani tretman različitih medija od strane državnih tijela 4. Dostupnost informacija na internetskim stranicama državnih tijela 5. Oblici komunikacije u novinarskoj praksi 6. Ukupna ocjena vlasti 7. Ključne pozitivne i negativne karakteristike komunikacije

6 Metodologija istraživanja - uzorak
Ciljna populacija bili su novinari i novinarke koji imaju iskustva u praćenju rada državnih tijela i komunikaciji s dužnosnicima, zaposlenicima državnih tijela, uključujući njihove službe za odnose s javnošću. S obzirom na to da svi informativni mediji prate političku domenu (veliki i mali mediji; privatni, državni i mediji trećeg sektora; oni s velikim udjelom publika i oni s malim) uzorak nismo ograničavali na određene medije, već smo u istraživanje pokušali uključiti što veći broj medija i novinara koji imaju iskustva u praćenju rada državnih tijela i komunikaciji s dužnosnicima, zaposlenicima državnih tijela, uključujući njihove službe za odnose s javnošću. Procjena je HND-a da oko 600 novinara/novinarki prati tu domenu. Budući da nema jasnih podataka o strukturi novinarske populacije, nije bilo moguće definirati reprezentativni uzorak te je on prigodni. Poveznica na anketu poslana je na adrese koje su prikupljene temeljem javnih izvora i internih adresara HND-a.

7 Metodologija istraživanja - uzorak
Ispunjavanju upitnika se odazvalo 327 ispitanika, od kojih je njih 210 upitnik ispunilo parcijalno, a 117 u potpunosti. Od 117 ispitanika 90 je imalo iskustvo kontaktiranja s državnim institucijama koje su obuhvaćene upitnikom, dok 27 nije imalo kontakt s navedenim tijelima, te stoga nisu uključeni u istraživanje. Dakle, analiza uključuje 90 ispitanika koji su u potpunosti ispunili anketu i imali iskustva kontaktiranja navedenih državnih tijela. Pod pretpostavkom da je točna ocjena HND-a da područje političke domene (u užem smislu) prati oko 600 novinara, radi se o realiziranom uzorku koji čini oko 15 % populacije. Zbog prigodnog uzorka ovi se rezultati ne mogu generalizirati za čitavu populaciju, no mogu se smatrati indikativnim za iskustvo onih novinara i novinarki koji redovito ili povremeno komuniciraju s nekim od tijela obuhvaćenih ovim istraživanjem.

8 Metodologija istraživanja - uzorak
Zbog relativno malog broja ispitanika koji su u potpunosti ispunili anketu na česticama koje su uključivale ocjenu pojedinih institucija u obzir su uzeti i oni ispitanici koji su parcijalno odgovorili na upitnik (pitanja: 14-23, 34). Ispitanici su pojedina državna tijela procjenjivali na skali Likertovog tipa od 5 stupnjeva (od 1 - uopće se ne slažem do 5 - u potpunosti se slažem). Za svako državno tijelo izračunata je prosječna ocjena, a budući da su tvrdnje oblikovane afirmativno, veća prosječna ocjena odražava pozitivniji stav prema radu određenog državnog tijela.

9 Sociodemografska obilježja ispitanika
Nešto je veći udio muškaraca (57,8 %) od žena (42,2 %). Najveći je broj ispitanika stariji od 40 godina (73,4%), dok je manji broj mlađi (26,6%). Većina ima neku vrstu visoke stručne spreme (81,1 %). Većina ispitanika (čak 71,1 %) djeluje u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

10 Strukturalna pozicija ispitanika unutar medijskog sektora
Ispitanici su relativno ravnomjerno distribuirani s obzirom na veličinu organizacije u kojoj rade: u velikim medijskim organizacijama (više od 250 zaposlenih) – 28,9 %; u organizacijama srednje veličine (između 50 i 250 zaposlenih) - 26,7 %; u malim organizacijama (do 50 zaposlenih) radi 18,9 % ispitanika; u mikroorganizacijama (manje od 10 zaposlenih) radi 25,5 %. Najveći broj ispitanika radi u privatnom sektoru (57,8 %), u javnom sektoru radi 31,1 %, a u trećem sektoru 11,1 % (neprofitne udruge, zadruge). Prema vrsti radnog odnosa najveći je postotak ispitanika zaposlen na neodređeno vrijeme (70 %). Najveći broj ispitanika radi u tisku - 43,3 % (dnevni-31,1%; tjedni – 12,2); slijede novinari koji rade na televiziji (22,2%); internetskim portalima (14,4%), radiju (5,6%), agencijama i dopisništvima (4,4%), dok su ostali istaknuli da rade s više različitih medija (8,9 %). Najveći broj ispitanika radi kao novinari (65,6%), slijede urednici (18,9%), kolumnisti (10,00%), ostali (5,6 %). Najveći broj novinara ima dugogodišnji staž u novinarstvu: 84,4 % ima više od deset godina staža. (Detaljni sociodemografski podaci i podaci o strukturalnoj poziciji ispitanika unutar medijskog sektora nalaze se u Prilogu).

11 Strukturalna pozicija ispitanika unutar medijskog sektora
Prema Državnom zavodu za statistiku, 5452 osobe su imale novinarsko zanimanje. Od toga je 4927 bilo zaposleno i 535 nezaposleno. Od 4927 zaposlenih 1075 je radilo izvan novinarstva (odnosi s javnošću), dok je 3852 osoba radilo u novinarstvu. Od toga je 3346 (86,9 %) imalo ugovor o radu, a 506 je bilo honorarno zaposleno (13,1 %). Od ukupnog broja osoba koje su radile u novinarstvu (3852) 1786 je radilo u tisku (46,4 %), 97 u agencijama (2,5 %), 115 u internetskim medijima (3 %), 1226 na televiziji (31,8 %) i 628 na radiju (16,3 %). (Izvor: Ministarstvo kulture, Radni materijali za raspravu o medijskoj politici RH ) Dakle, uspoređujući dostupne podatke prikupljene u Državnom zavodu za statistiku i Ministarstvu kulture, možemo zaključiti da uzorak relativno dobro reprezentira populaciju prema spolu, dobi, stručnoj spremi i mjestu djelovanja. No, kada se radi o sektorskoj pripadnosti, u ovom su istraživanju malo nadreprezentirani novinari koji rade u trećem sektoru (11,1 %) (prema MK 350 novinara ili 9 %) i novinari koji rade na portalima (14,4 %), dok su podreprezentirani novinari koji rade na radiju (5,6%).

12 Konkretne komunikacijske prakse Broj novinara koji su kontaktirali s pojedinim državnim tijelom u istraživanom razdoblju: Novinari su u najvećoj mjeri kontaktirali Vladu RH, slijedi Ured predsjednice RH, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo kulture te Ministarstvo pravosuđa. Najmanji broj kontakata ostvaren je s Ministarstvom turizma, Ministarstvom branitelja te Uredom predsjednika Hrvatskog sabora. ‘Neko drugo tijelo’ navelo je 23,3 % ispitanika , pri čemu su specificirali: HZZO, tijela sudbene vlasti, HNB, lokalne vlasti, poreznu upravu i pojedine pravobranitelje.

13 Konkretne komunikacijske prakse Upitani za konkretna recentna iskustva u komunikaciji s državnim tijelima , novinari su najveći broj zahtjeva poslali elektroničkom poštom (72 upita) i telefonom (34 upita), dok su ostali oblici komunikacije marginalno zastupljeni (pošta - 2 upita, faks - 1 upit, komunikacija licem-u lice – 0 upita, društvene mreže - 1 upit).

14 Konkretne komunikacijske prakse Vrsta upita novinara (više opcija)
Novinari su najčešće tražili dostavu podataka (56 zahtjeva), a u nešto manjoj mjeri kratku izjavu dužnosnika (36 zahtjeva). Manje su zastupljeni zahtjevi za dostavu dokumenata (8) i gostovanje ili intervju (9). Nešto drugo (5).

15 Konkretne komunikacijske prakse ZPPI (NN 85/15, čl. 5, st
Konkretne komunikacijske prakse ZPPI (NN 85/15, čl. 5, st.3) – „Informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti”. Od ukupnog broja poslanih zahtjeva 59 (65,6%) zahtjeva odnosilo se na traženje podataka i dokumenata koji su državna tijela dužni dati prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, dok 31 (34,4) zahtjev nije uključivao takve podatke.

16 Konkretne komunikacijske prakse Jeste li se u upitu pozvali na ZPPI?
Od novinara koji su tražili dokumente ili podatke, dakle koji su se temeljem vrste upita mogli pozvati na ZPPI - u 49 slučajeva (56,3%) se to nije dogodilo, a u 10 (11,5%) slučajeva jest. U 28* slučajeva ili 32,2% nije bilo primjenjivo s obzirom na vrstu upita. *na ovo pitanje 3 ispitanika nisu odgovorila

17 Konkretne komunikacijske prakse Je li zahtjevu udovoljeno?
Prema odgovorima novinara zahtjevima u čak (40) 44,4% nije udovoljeno.

18 Konkretne komunikacijske prakse Prihvatljivost roka u kojem su dobili odgovor
Od 50 novinara koji su dobili odgovor njih 45 je smatralo da je prihvatljiv rok unutar kojeg su dobili odgovor na upit, dok je njih 5 smatralo da rok u kojemu su dobili odgovor nije prihvatljiv. Dakle, u ukupno 50% slučajeva (45) ili nisu uopće dobili odgovor ili ga nisu dobili u zadovoljavajućem roku.

19 Konkretne komunikacijske prakse Potpunost odgovora na upit
Od 50 novinara koji su dobili odgovor na upit 26 je bilo zadovoljno potpunošću odgovora, dok je njih 24 bilo nezadovoljno potpunošću odgovora. Dakle, u 71,1 % slučajeva (64) odgovor na upit novinara je nepostojeći ili nezadovoljavajući.

20 Konkretne komunikacijske prakse Na koji vam je način odgovoreno?
Od 50 novinara koji su dobili odgovor na upit najveći broj odgovora primili su elektroničkom poštom (34 slučaja) i telefonom (14 slučajeva), dok su dva odgovora dobivena licem u lice.

21 Ocjene pojedinih tijela
Kao što je ranije navedeno. zbog relativno malog broja ispitanika koji su u potpunosti ispunili anketu, na česticama koje su uključivale ocjenu pojedinih institucija, u obzir su uzeti i oni ispitanici koji su parcijalno odgovorili na upitnik. Ispitanici su pojedina državna tijela procjenjivali na skali Likertovog tipa od 5 stupnjeva (od 1 - uopće se ne slažem do 5 - u potpunosti se slažem). Za svako državno tijelo izračunata je prosječna ocjena, a budući da su tvrdnje oblikovane afirmativno, veća prosječna ocjena odražava pozitivniji stav prema radu određenog državnog tijela. U analizi sljedećih podataka treba biti oprezan jer je broj odgovora po pojedinim kategorijama mali, no ako pogledamo skalu prosječnih vrijednosti prema pojedinim pitanjima možemo zaključiti da je skala najviše pomjerena prema višim vrijednostima u ocjeni PR službi (najviša vrijednost je 3,87 a najniža 2,95). Dakle, očigledno je nešto veće zadovoljstvo radom PR službi. S druge strane, ako pogledamo prosječne vrijednosti koje se odnose na jednakost tretmana prema pojedinim medijima, vidljivo je da se skala pomiče prema nižim vrijednostima (3,03 najviša – 1,80 najniža). Dakle, očigledno ispitanici ocjenjuju da je odnos državnih tijela prema medijima nejednak, te da osobna poznanstva, mediji s velikim utjecajem (s obzirom na udio publika i veličine medija) i mediji koji su nekritični prema vladajućima imaju olakšan komunikacijski pristup državnim tijelima .

22 Ocjene pojedinih tijela - ZPPI
5a) U poštivanju ZPPI-ja (rokovi i potpunost odgovora) najbolje su ocijenjeni Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (rok) i Ministarstvo poduzetništva i obrta (potpunost odgovora), dok su najlošije ocijenjeni Vlada Republike Hrvatske (rok) i Ministarstvo socijalne politike i mladih (potpunost odgovora).

23 Vlada Republike Hrvatske ocijenjena je najlošije (2,75).
Navedeno državno tijelo uvijek poštuje Zakon o pravu na pristup informacijama u smislu zakonom propisanog roka od 15 dana? 1 - uopće se ne slažem – 5 - u potpunosti se slažem n x̄ Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 18 3,67 Ministarstvo turizma 15 Ministarstvo pravosuđa 38 3,61 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 25 3,60 Ministarstvo uprave 20 Ministarstvo unutarnjih poslova 53 3,57 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 30 Ministarstvo poduzetništva i obrta 19 3,53 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 21 3,52 Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 27 Ministarstvo gospodarstva 3,45 Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 22 3,36 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 34 3,24 Ministarstvo financija 40 3,23 Ministarstvo zdravlja 3,11 Ministarstvo socijalne politike i mladih 24 2,96 Ured Predsjednice Republike Hrvatske 61 2,95 Ministarstvo kulture 44 2,93 Ministarstvo obrane 2,92 Neko drugo tijelo 29 2,90 Ured Predsjednika Hrvatskog sabora 2,89 Ministarstvo branitelja Ministarstvo poljoprivrede 2,83 Vlada Republike Hrvatske 63 2,75 Prema ocjenama ispitanika koje se odnose na poštivanja ZPPI-ja i odredbe o poštivanju propisanog roka od 15 dana najbolju su prosječnu ocjenu dobili Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (3,67) i Ministarstvo turizma (3,67). Vlada Republike Hrvatske ocijenjena je najlošije (2,75).

24 Navedeno državno tijelo uvijek poštuje Zakon o pravu na pristup informacijama u smislu zakonom propisanog roka od 15 dana?

25 1 - uopće se ne slažem – 5 - u potpunosti se slažem
x̄ Ministarstvo poduzetništva i obrta 18 3,39 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 24 3,33 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 19 3,32 Ministarstvo branitelja 17 3,29 Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 26 3,23 Ministarstvo unutarnjih poslova 49 3,20 Ministarstvo uprave 3,18 Ministarstvo turizma 14 3,14 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 30 3,13 Ministarstvo gospodarstva 36 3,08 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Ministarstvo pravosuđa 3,06 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2,94 Ministarstvo financija 38 2,89 Neko drugo tijelo 28 Ured Predsjednika Hrvatskog sabora 2,82 Ministarstvo poljoprivrede 22 2,77 Ured Predsjednice Republike Hrvatske 55 2,71 Vlada Republike Hrvatske 59 2,54 Ministarstvo zdravlja 25 2,52 Ministarstvo obrane 23 2,48 Ministarstvo kulture 41 2,41 Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 20 2,35 Ministarstvo socijalne politike i mladih 2,18 Navedeno državno tijelo uvijek poštuje Zakon o pravu na pristup informacijama u smislu potpunosti odgovora na postavljene upite Najbolje je ocijenjeno Ministarstvo poduzetništva i obrta (3,39), dok je najlošije ocijenjena Ministarstvo socijalne politike i mladih (2,18).

26 Navedeno državno tijelo uvijek poštuje Zakon o pravu na pristup informacijama u smislu potpunosti odgovora na postavljene upite

27 Ocjene pojedinih tijela - dostupnost
5b) U ocjeni dostupnosti dužnosnika i osoblja iz ureda za odnose s javnošću za novinarske upite PR službe su u pogledu profesionalnosti bolje ocijenjene od dužnosnika. Dok se skala prosječnih ocjena kod PR službi kreće od 2,95 do 3,87, skala dostupnosti dužnosnika varira od 2,10 do 3,54. Još su gore ocijenjeni u pogledu redovitog održavanja konferencija za medije, gdje se skala kreće od 2,04 do 3,24. Pojedinačno su u pogledu dostupnosti najbolje ocijenjeni Ministarstvo turizma (dostupnost dužnosnika), Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (PR službe) te Ministarstvo poduzetništva i obrta (redovite konferencije za medije), dok su najlošije ocijenjeni Ministarstvo socijalne politike i mladih (dostupnost dužnosnika), Ministarstvo kulture (PR službe) i ponovo Ministarstvo kulture u pogledu održavanja redovitih konferencija za medije.

28 Dužnosnici iz navedenog tijela uvijek su dostupni za davanje izjava i intervjua na zahtjev novinara
1 - uopće se ne slažem – 5 - u potpunosti se slažem n x̄ Ministarstvo turizma 13 3,54 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 18 3,44 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 17 3,35 Ministarstvo poduzetništva i obrta 3,24 Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 25 3,20 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 23 3,09 Ministarstvo uprave 16 3,06 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 24 3,04 Ministarstvo gospodarstva 34 2,91 Ministarstvo obrane 21 2,86 Ministarstvo pravosuđa 36 Ministarstvo poljoprivrede 2,76 Ministarstvo unutarnjih poslova 48 2,73 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 29 2,69 Ministarstvo zdravlja 2,58 Ministarstvo financija 37 2,57 Ministarstvo branitelja 2,56 Ministarstvo kulture 39 2,41 Neko drugo tijelo 27 2,37 Ured Predsjednika Hrvatskog sabora 2,35 Ured Predsjednice Republike Hrvatske 53 2,26 Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 19 Vlada Republike Hrvatske 57 2,11 Ministarstvo socijalne politike i mladih 2,10 Ministarstvo turizma (3,54) najbolje je ocijenjeno, dok su Ministarstvo socijalne politike i mladih (2,10) i Vlada RH (2,11) ocijenjeni najlošije.

29 Dužnosnici iz navedenog tijela uvijek su dostupni za davanje izjava i intervjua na zahtjev novinara

30 (3,87), dok je Ministarstvo kulture najlošije ocijenjeno (2,95).
Komunikacija i odnos osoblja iz ureda za odnose s javnošću prema novinarima uvijek su korektni i profesionalni  1 - uopće se ne slažem – 5 - u potpunosti se slažem n x̄ Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 23 3,87 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 18 3,83 Ministarstvo poduzetništva i obrta 17 3,76 Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 25 3,68 Ministarstvo unutarnjih poslova 48 3,63 Ministarstvo turizma 13 3,62 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 3,59 Ministarstvo pravosuđa 36 3,56 Ministarstvo gospodarstva 34 3,50 Ured Predsjednice Republike Hrvatske 53 3,30 Ured Predsjednika Hrvatskog sabora 3,29 Ministarstvo obrane 21 Ministarstvo financija 37 3,27 Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 19 3,26 Neko drugo tijelo 27 Ministarstvo poljoprivrede 3,24 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 24 3,21 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 29 Ministarstvo uprave 16 3,19 Ministarstvo branitelja 3,13 Ministarstvo zdravlja Vlada Republike Hrvatske 57 3,02 Ministarstvo socijalne politike i mladih 3,00 Ministarstvo kulture 39 2,95 Najbolje je ocijenjeno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, (3,87), dok je Ministarstvo kulture najlošije ocijenjeno (2,95).

31 Komunikacija i odnos osoblja iz ureda za odnose s javnošću prema novinarima uvijek su korektni i profesionalni

32 Dužnosnici iz navedenog tijela u proteklih su 5 mjeseci redovito održavali konferencije za medije.
1 - uopće se ne slažem – 5 - u potpunosti se slažem n x̄ Ministarstvo poduzetništva i obrta 17 3,24 Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 25 3,20 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 3,18 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 18 3,17 Ministarstvo turizma 13 3,15 Ministarstvo poljoprivrede 21 3,00 Ministarstvo unutarnjih poslova 48 2,96 Ministarstvo gospodarstva 34 2,94 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 23 2,91 Vlada Republike Hrvatske 57 2,89 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 24 2,88 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 29 2,76 Ministarstvo financija 37 2,73 Ministarstvo zdravlja 2,67 Ured Predsjednice Republike Hrvatske 53 2,66 Ministarstvo pravosuđa 36 2,64 Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 19 2,53 Ministarstvo obrane 2,52 Ministarstvo socijalne politike i mladih 2,48 Ministarstvo uprave 16 2,31 Ured Predsjednika Hrvatskog sabora 2,29 Ministarstvo branitelja 2,25 Ministarstvo kulture 38 2,13 Neko drugo tijelo 27 2,04 Najbolje je ocijenjeno Ministarstvo poduzetništva i obrta (3,24), a najlošije ponovo Ministarstvo kulture (2,13).

33 Dužnosnici iz navedenog tijela u proteklih su 5 mjeseci redovito održavali konferencije za medije.

34 Ocjene pojedinih tijela – jednakost tretmana
5c) U pogledu jednakog tretmana medija (pitanja 19-21) (bez obzira na percipirani utjecaj, kritičnost prema vladajućoj politici i osobne veze i poznanstava) od strane državnih tijela najbolje su ocijenjeni Ministarstvo pravosuđa (s obzirom na percipirani utjecaj medija), Ministarstvo poljoprivrede (s obzirom na kritičnu orijentaciju medija) i Ministarstvo branitelja (s obzirom na osobna poznanstva i odnose). Prema istim kriterijima najgore su ocijenjeni Ured predsjednice Republike Hrvatske i to prema dva kriterija (s obzirom na percipirani utjecaj medija i s obzirom na kritičnu orijentaciju medija) te Vlada Republike Hrvatske (s obzirom na osobna poznanstva i odnose).

35 JEDNAKOST TRETMANA Navedeno državno tijelo u pogledu dostupnosti dužnosnika, brzine i kvalitete odgovora te ravnopravnog pristupa informacijama jednako tretira sve medije, bez obzira na njihov društveni utjecaj. 1 - uopće se ne slažem – 5 - u potpunosti se slažem n x̄ Ministarstvo pravosuđa 34 3,03 Ministarstvo unutarnjih poslova 44 3,00 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 22 2,91 Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 23 2,83 Ministarstvo gospodarstva 32 2,81 Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 16 Ministarstvo poljoprivrede 20 2,80 Ministarstvo branitelja 14 2,79 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 28 Ministarstvo financija 31 2,71 Ministarstvo turizma 12 2,67 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 2,65 Neko drugo tijelo 25 2,64 Ured Predsjednika Hrvatskog sabora 17 2,59 Ministarstvo socijalne politike i mladih 18 2,56 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 2,53 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2,50 Ministarstvo obrane Ministarstvo uprave Ministarstvo poduzetništva i obrta 15 2,47 Ministarstvo zdravlja 2,41 Ministarstvo kulture 2,18 Vlada Republike Hrvatske 53 2,02 Ured Predsjednice Republike Hrvatske 46 1,83 Najbolje su ocijenjeni Ministarstvo pravosuđa (3,03) i Ministarstvo unutarnjih poslova (3,00), dok je najlošije ocijenjen Ured predsjednice RH (1,83).

36 Navedeno državno tijelo u pogledu dostupnosti dužnosnika, brzine i kvalitete odgovora te ravnopravnog pristupa informacijama jednako tretira sve medije, bez obzira na njihov društveni utjecaj. 

37 JEDNAKOST TRETMANA Navedeno državno tijelo u pogledu dostupnosti dužnosnika, brzine i kvalitete odgovora te ravnopravnog pristupa informacijama jednako tretira sve medije, bez obzira na stupanj kritičnosti medija prema njegovoj politici 1 - uopće se ne slažem – 5 - u potpunosti se slažem n x̄ Ministarstvo poljoprivrede 19 2,95 Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 16 2,94 Ministarstvo branitelja 14 2,93 Ministarstvo gospodarstva 30 2,90 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 17 2,88 Ministarstvo pravosuđa 34 2,85 Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 23 2,83 Ministarstvo unutarnjih poslova 42 2,81 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 22 2,77 Ministarstvo financija 29 2,76 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2,75 Ministarstvo socijalne politike i mladih 18 2,72 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 28 2,68 Ministarstvo poduzetništva i obrta 15 2,67 Neko drugo tijelo 25 2,64 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 2,59 Ministarstvo turizma 12 2,58 Ministarstvo uprave 2,43 Ministarstvo obrane 2,37 Ministarstvo kulture 33 2,30 Ured Predsjednika Hrvatskog sabora 2,18 Ministarstvo zdravlja 21 2,14 Vlada Republike Hrvatske 53 2,11 Ured Predsjednice Republike Hrvatske 46 2,00 Najbolje su ocijenjeni Ministarstvo poljoprivrede (2,95) i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (2,94), dok je najlošije ocijenjen Ured predsjednice RH (2,00).

38 Navedeno državno tijelo u pogledu dostupnosti dužnosnika, brzine i kvalitete odgovora te ravnopravnog pristupa informacijama jednako tretira sve medije, bez obzira na stupanj kritičnosti medija prema njegovoj politici

39 JEDNAKOST TRETMANA Navedeno državno tijelo u pogledu dostupnosti dužnosnika, brzine i kvalitete odgovora te ravnopravnog pristupa informacijama jednako tretira sve novinare bez obzira na osobna poznanstva i odnose. 1 - uopće se ne slažem – 5 - u potpunosti se slažem n x̄ Ministarstvo branitelja 15 2,80 Ministarstvo gospodarstva 31 2,74 Ministarstvo pravosuđa 34 2,71 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 28 Ministarstvo poljoprivrede 19 2,68 Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 22 Ministarstvo unutarnjih poslova 44 2,66 Ministarstvo financija 33 2,64 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 21 2,62 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 23 2,52 Ministarstvo turizma 12 2,50 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2,47 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 17 Ured Predsjednika Hrvatskog sabora 2,41 Neko drugo tijelo 27 Ministarstvo socijalne politike i mladih 20 2,40 Ministarstvo uprave Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 2,32 Ministarstvo kulture 36 2,25 Ministarstvo obrane 2,21 Ministarstvo zdravlja 2,14 Ministarstvo poduzetništva i obrta 2,07 Ured Predsjednice Republike Hrvatske 50 2,06 Vlada Republike Hrvatske 56 1,80 Najbolje je ocijenjeno Ministarstvo branitelja (2,80), dok je najlošije ocijenjena Vlada RH (1,80).

40 Navedeno državno tijelo u pogledu dostupnosti dužnosnika, brzine i kvalitete odgovora te ravnopravnog pristupa informacijama jednako tretira sve novinare, bez obzira na osobna poznanstva i odnose.

41 Ocjena pojedinih tijela - internetske stranice
5d) U ocjeni rada internetske stranice državnog tijela (redovito ažuriranje i potpunost informacija) najbolje su ocijenjeni Ured predsjednika Hrvatskog sabora (ažuriranje) i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (potpunost informacija), dok su najlošije ocijenjeni Ministarstvo socijalne politike i mladih (ažuriranje informacija) i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (potpunost informacija).

42 Navedeno državno tijelo redovito ažurira informacije, izjave, priopćenja i dokumente na svojoj internetskoj stranici. 1 - uopće se ne slažem – 5 - u potpunosti se slažem n x̄ Ured Predsjednika Hrvatskog sabora 16 3,63 Ministarstvo unutarnjih poslova 43 3,47 Ministarstvo poljoprivrede 19 3,42 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 3,25 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 21 3,24 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 15 3,20 Ministarstvo turizma 11 3,18 Vlada Republike Hrvatske 55 3,15 Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 22 3,14 Ministarstvo gospodarstva 30 3,13 Neko drugo tijelo 27 3,11 Ured Predsjednice Republike Hrvatske 49 3,06 Ministarstvo obrane 3,00 Ministarstvo poduzetništva i obrta 14 Ministarstvo pravosuđa 33 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 2,96 Ministarstvo zdravlja 2,95 Ministarstvo kulture 35 2,89 Ministarstvo branitelja 2,86 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Ministarstvo financija 32 2,81 Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 18 2,61 Ministarstvo uprave 2,60 Ministarstvo socijalne politike i mladih 20 2,55 Najbolje je ocijenjen Ured predsjednika Hrvatskog sabora, a najlošije Ministarstvo socijalne politike i mladih.

43 Navedeno državno tijelo redovito ažurira informacije, izjave, priopćenja i dokumente na svojoj internetskoj stranici.

44 Navedeno državno tijelo na internetskoj stranici daje cjelovite i potpune informacije, izjave, priopćenja i dokumente 1 - uopće se ne slažem – 5 - u potpunosti se slažem n x̄ Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 16 3,31 Ministarstvo poljoprivrede 18 3,17 Ured Predsjednika Hrvatskog sabora 13 3,15 Ministarstvo gospodarstva 28 3,11 Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 21 3,10 Ministarstvo poduzetništva i obrta 14 3,07 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 26 2,96 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 20 2,95 Ministarstvo turizma 11 2,91 Ministarstvo financija 31 2,90 Ministarstvo uprave 2,86 Vlada Republike Hrvatske 53 2,81 Ministarstvo unutarnjih poslova 41 2,80 Ministarstvo pravosuđa 33 2,79 Ministarstvo branitelja 2,77 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 15 2,73 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 2,67 Neko drugo tijelo 27 2,63 Ministarstvo kulture 2,58 Ured Predsjednice Republike Hrvatske 47 2,57 Ministarstvo zdravlja 22 2,55 Ministarstvo obrane 19 2,53 Ministarstvo socijalne politike i mladih 2,40 Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 2,39 Najbolje je ocjenjeno Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, a najlošije Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

45 Navedeno državno tijelo na internetskoj stranici daje cjelovite i potpune informacije, izjave, priopćenja i dokumente

46 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi Najbolji način komunikacije s novinarima
Unatoč tome što se komunikacija najčešće ostvaruje putem a i nešto rjeđe telefona, novinari preferiraju komunikaciju licem-u-lice (51 %). Medijski posredovanu komunikaciju 46 % ističe kao najbolji način komunikacije, no podijeljena su mišljenja oko tipa preferiranog medija: 24,4 % preferira telefon, dok 22,2 % preferira elektroničku poštu. Društvene mreže marginalno su zastupljene (2,2 %).

47 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi – razlozi preferiranja određenog oblika komunikacije
Licem-u-lice (konferencije za medije i sl. ) Telefonskim putem Putem elektroničke pošte Putem društvenih mreža (Twitter, Facebook…) Jer je moguće izravno postaviti pitanje . Može se inzistirati na preciznom i konkretnom odgovoru. Može se postaviti potpitanje. Jer tada ne mogu izbjeći neugodna pitanja. Brža komunikacija. Nema odugovlačenja. Brzina komunikacije. Cjelovitost odgovora. Moguće je tražiti dodatne informacije. Jednostavniji dogovor. Nije vremenski uvjetovano. Praktičnost. Pisani trag. Dužnosnici nisu uvijek u mogućnosti javiti se na telefonski poziv, a drugi načini su 'spori'. Na telefonske pozive se ne javljaju, pa je jedina preostala opcija . Na društvenim mrežama očekuje se žurnost, stoga tijela brže odgovaraju. Imamo društveni pritisak ako su upiti javno vidljivi.

48 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi – razlozi preferiranja određenog oblika komunikacije
Licem-u-lice (konferencije za medije i sl.) Telefonskim putem Putem elektroničke pošte Putem društvenih mreža (Twitter, Facebook…) Zbog neverbalne komunikacije - vidite izraz lica, reakcije i gestikulaciju. Mogućnost postavljanja ad hoc pitanja. Jer se mogu dobiti vjerodostojne informacije. Jer je izravnije od a. Najbrži način za dobivanje informacije s obzirom na to da izvan Zagreba rijetko imaju konferencije za medije. Razlog je jednostavan - većina ne može odgovoriti na upit telefonom, nego moramo poslati s upitom i pitanjima za izjave, kako bi tek onda odgovorili na upit. Imaš 'crno na bijelo' što je rečeno. Poslije ne mogu tvrditi da nešto nisu izjavili. Imaš potvrdu razgovora. Siguran način dokazivanja da sam im slao upit.

49 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi – razlozi preferiranja određenog oblika komunikacije
Licem-u-lice (konferencije za medije i sl.) Telefonsk im putem Putem elektroničke pošte Putem društvenih mreža (Twitter, Facebook…) Samo tako mogu znati da ne pričam s robotom. Jedino u tom slučaju ne mogu izbjeći pitanje. Ako odgovorna osoba odbija odgovoriti, to (na pressicama) mogu prenijeti i drugi mediji. Zato jer vam onda ipak odgovore, naravno u birokratskom smislu, s hrpom fraza. Zato što državna tijela više nemaju prostora predbaciti novinarima da su pogrešno prenijeli njihove izjave, ma kakve bile. Ljudi se bolje izražavaju u pisanim priopćenjima i izjavama. Jer se na tiskovnim konferencijama govori o temama koje svi novinari poznaju, a elektroničkom poštom dobivam odgovore na teme koje sam otkrijem.

50 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi – razlozi preferiranja određenog oblika komunikacije
Licem-u-lice (konferencije za medije i sl.) Telefons kim putem Putem elektroničke pošte Putem društvenih mreža (Twitter, Facebook…) NEGATIVNO Samo se povremeno organiziraju licem u lice - nešto što ne može biti redovni način. Konferencije za novinare nije realno uspostaviti kao najbolji način komunikacije zbog niza razloga - zauzetost dužnosnika, nesklonost istupanju niže rangiranih dužnosnika na taj način. Pisani odgovori su u pravilu nepotpuni, puni 'praznih' riječi Iziskuje više vremena pisanim putem. Često se predugo čeka ili dobije tek djelomičan odgovor na pitanje. Pisani odgovori su prepuni fraza koje služe za izbjegavanje merituma stvari. Elektronička pošta nije prikladna zbog nemogućnosti da se postavljaju potpitanja. Društvene mreže veliki dio institucija ne koristi.

51 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi - preferirani oblici komunikacije i njihovi negativni aspekti Sudeći prema odgovorima ispitanika, dužnosnici često izbjegavaju odgovarati na novinarske upite, na njih odgovaraju parcijalno i komunikacija je spora. Najčešći razlog preferiranja komunikacije licem-u-lice je mogućnost inzistiranju na odgovoru i nemogućnost izbjegavanja odgovora od strane dužnosnika. No, s druge se strane ističe da se konferencije za novinare relativno rijetko organiziraju u odnosu na potrebe novinara za reakcijom državnih tijela. Najčešći razlog preferiranja telefona je brzina i praktičnost komunikacije. No ipak je telefonska komunikacija očigledno privilegija jednog dijela novinara – ostalima preostaje korespondencija - opcija kojoj su očigledno skloniji i zaposlenici državnih tijela. Najčešći razlog preferiranja a je što ostaje pisani trag komunikacije, no kao negativna pojava se ističe da su pisani odgovori često nepotpuni (fraze,a često se na njih dugo čeka. Društvene mreže se preferiraju jer impliciraju brzinu, a ističe se društveni pritisak da se odgovori, koji postoji kad su upiti javno vidljivi. Negativno je što društvene mreže koristi mali broj dužnosnika.

52 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi Najčešći način komuniciranja
No, u praksi je najčešći način komuniciranja elektroničkom poštom (60 % ), slijedi upotreba telefona (28,9 %). Komunikacija licem u lice (8,9 %) ili putem društveniH mreža (2,2) manje je zastupljena.

53 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi Društvene mreže
U ocjeni novog oblika komuniciranja između novinara i dužnosnika veći udio novinara komunikaciju putem društvenih mreža smatra pozitivnim doprinosom u zadaći informiranja javnosti (45,6 %). No 27,7 % drži da takav oblik komunikacije novinarima odmaže u zadaći informiranja javnosti. Sličan je udio onih koji smatraju da takav oblik komunikacije nema ni pozitivnih ni negativnih učinaka na novinare u njihovoj zadaći informiranja javnosti – (26,7 %).

54 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi Uredi za odnose s javnošću
Podijeljena su mišljenja oko doprinosa PR službi novinarskom radu. Službe za odnose s javnošću ocijenjene su pozitivno od strane 55,5 % ispitanika, koji drže da one pomažu novinarima u njihovoj zadaći informiranja javnosti. No za razliku od društvenih mreža gdje je udio onih koji smatraju da one nisu toliko relevantne u radu novinara velik, ovdje je manji broj novinara koji PR službe ocjenjuju kao neutralan faktor (8.9 %), a veći je postotak onih koji smatraju da PR službe odmažu (35,6 %).

55 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi Građansko novinarstvo (sudjelovanje građana u izvještavanju, t j aktivno sudjelovanje građana u procesima prikupljanja, analiziranja i širenja vijesti i informacija) Slično kao i kod društvenih mreža, 26,7 % ne smatra građansko novinarstvo faktorom koji bilo pozitivno ili negativno utječe na zadaću novinara da informiranju javnost. Manji dio novinara ocijenilo je građansko novinarstvo kao negativnu pojavu (12,2 %) dok najveći postotak (61, 1 %) građansko novinarstvo smatra pozitivnom pojavom u procesima informiranja javnosti.

56 Komparacija:

57 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi Iniciranje komunikacije
Prema mišljenju ispitanika, novinari su ti koji u većoj mjeri iniciraju komunikaciju između novinara i dužnosnika i njihovih službi za odnose s javnošću. (79,8) Svega 14,6 % ocijenilo je da u podjednakoj mjeri komunikaciju iniciraju i novinari i dužnosnici, odnosno njihove službe za odnose s javnošću. Marginalnih 3,4 % drži da su dužnosnici i njihove službe za odnose s javnošću ti koji iniciraju komunikaciju između novinara i dužnosnika. 2,2 % navelo je da to čini netko drugi.

58 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi Određivanje tema komunikacije
Prilikom određivanja TEME o kojoj se komunicira raste postotak novinara koji smatraju da teme u jednakoj mjeri određuju i novinari i dužnosnici, odnosno njihove službe za odnose s javnošću (33,3 %). Raste i broj onih koji smatraju da teme određuju dužnosnici (16,7 %). No i dalje je najveći postotak novinara koji smatraju da su novinari ti koji određuju teme o kojima se komunicira (41,1 %). 8,9 % ispitanika istaknulo je druge aktere koji definiraju teme, a uključuju spregu oglašivača i vlasnika medija, spregu vlasnika medija i političara, spregu interesa krupnog kapitala, visoke politike i civilnog društva, te spregu političara i interesnih lobija.

59 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi Prihvatljivost korištenja neslužbenih kanala komunikacije
Čak 91,1 % smatra da je prihvatljivo korištenje neslužbenih kanala komunikacije, no razlikuju se u stupnju prihvatljivosti. Većina smatra da je to u iznimnim situacijama prihvatljivo (61,1 %), 22,2 % da je u većini situacija prihvatljivo , dok 7,8 % smatra da je prihvatljivo u svakoj situaciji. Tek 8,9 % smatra da nije prihvatljivo ni u kojoj situaciji.

60 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi Važnost redovitih konferencija za medije
80 % ispitanika ocijenilo je da je za ukupnu otvorenost vlasti prema novinarima važno da najviši državni dužnosnici redovito održavaju konferencije za medije. 10 % ocijenilo da to nije ni važno ni nevažno, dok je jednak postotak (10 %) ocijenilo da konferencije za medije nisu važne.

61 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi Redovitost održavanja konferencija za medije Najčešće se očekuje od predsjednika Vlade da održava konferencije za medije (jednom tjedno), slijede ministri i njihovi zamjenici (jednom tjedno ili svaka dva tjedna), nakon toga predsjednik RH (jednom mjesečno) te na koncu predsjednik Hrvatskog sabora (jednom mjesečno ili manje).

62 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi Prioriteti za unapređenje komunikacije - OPĆENITI PRIORITETI dostupnost transparentnost profesionalnost jasnije procedure profesionalizam otvorenost prema svim medijima; neselekcioniranje medija za plasman vijesti brzina - poštivanje dnevnog izvještavanja, pravovremeno odgovaranje na upite da ne lažu, da prestanu tajiti informacije, manje spinova da političari ne koriste prijateljstva s novinarima za osobne probitke profesionalizacija službenika nasuprot političke podobnosti bolje procjene što je informacija od javnog značaja dostupnost dokumentaciji precizniji i potpuniji odgovori manje prešućivanja informacija etičnost povjerenje susretljivost objektivnost uvažavanje novinara licem-u –lice komunikacije ažurniji odgovori putem a manje službenih priopćenja

63 Oblici komunikacije u novinarskoj praksi Prioriteti za unapređenje komunikacije – KONKRETNI PRIJEDLOZI redovite konferencije za medije objavljivanje rasporeda rada tijela unaprijed ažurnije službene stranice korištenje društvenih mreža zbog brže dostupnosti informacija supsidijarnost – u komunikaciji s medijima treba sudjelovati daleko veći broj dužnosnika institucija smanjenje centralizacije u davanju informacija, davanje većih ovlasti lokalnim vlastima održavanje brifinga za novinare / brifing kao neslužbeni sastanci s novinarima redovita tjedna slanja novinarima informacija o radu određenog tijela ministar koji je dva sata mjesečno na raspolaganju za telefonske upite češće izvještavanja o prihodima i rashodima državnog proračuna pridavanje ID broja ovima da se upit može pratiti jača komunikacija o projektima institucija objavljivanje svih odgovora na novinarska pitanja na webu elektronički obrasci za dostavljanje informacija poboljšana mailing lista otvoreni sastanci edukacija službenika

64 REGULACIJA MEDIJSKOG SEKTORA RADI OBRANE OD PRIVATNOG INTERESA
Oblici komunikacije u novinarskoj praksi Prioriteti za unapređenje komunikacije - ZAKONODAVSTVO PRIMJENA ZPPI REGULACIJA MEDIJSKOG SEKTORA RADI OBRANE OD PRIVATNOG INTERESA PROMJENA RIGIDNIH ZAKONSKIH ODREDBI O OBJAVLJIVANJU IDENTITETA OSOBA / MOGUĆNOST OBJAVA IDENTITETA OSOBA KOJE SU UMIJEŠANE U AFERU JAČA PRAVOSUDNA PODRŠKA NOVINARIMA U TRAŽENJU INFORMACIJA

65 Ocjena vlasti Objavljivanje dnevnog reda sjednica Vlade dovoljno vremena unaprijed
Od novinara koji imaju iskustva komunikacije s Vladom 56,6 % smatra da Vlada ne objavljuje dnevni red svojih sjednica dovoljno unaprijed, dok 43,4 % smatra da to čini.

66 Ocjena vlasti Usporedba Vlade s prethodnom (s obzirom na transparentnost odluka koje se donose na zatvorenom dijelu sjednica) Ova je Vlada ocijenjena kao jednaka ili lošija od prethodne u pitanju transparentnosti. Od novinara koji su pratili rad Vlade , 50 % je ocijenilo da je ona u odnosu na prethodnu jednako (ne)transparentna u pitanju odluka koje se donose na zatvorenom dijelu sjednica. 45,7 % smatra da je kod ove Vlade smanjena transparentnost, dok svega 4,3 % smatra da je povećala transparentnost odluka koje se donose na zatvorenom dijelu sjednica.

67 Ocjena vlasti Općenita ocjena otvorenosti tijela (1-izrazito nezadovoljavajuća – 5-izrazito zadovoljavajuća) 1.Izrazito nezadovoljavajuća – 5. izrazito zadovoljavajuća n x Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 19 3,32 Ministarstvo poduzetništva i obrta 13 3,23 Ministarstvo unutarnjih poslova 39 3,21 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 14 3,14 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 18 3,11 Neko drugo tijelo 25 3,08 Ministarstvo pravosuđa 31 3,06 Ministarstvo poljoprivrede 3,00 Ministarstvo turizma 8 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 20 2,95 Ministarstvo uprave 2,86 Ministarstvo gospodarstva 26 2,85 Ured Predsjednika Hrvatskog sabora 12 2,83 Ministarstvo financija 29 2,79 Ministarstvo obrane 2,67 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 23 2,57 Ministarstvo rada i mirovinskog sustava 16 2,38 Ministarstvo zdravlja 2,35 Ministarstvo branitelja 2,33 Ured Predsjednice Republike Hrvatske 43 2,28 Ministarstvo socijalne politike i mladih 2,22 Ministarstvo kulture 2,21 Vlada Republike Hrvatske 52 2,04 Najveće zadovoljstvo izraženo je prema radu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, dok je najveće nezadovoljstvo izraženo otvorenošću Vlade RH.

68 Ocjena vlasti Koliko ste zadovoljni otvorenošću svakog od sljedećih tijela prema novinarima i medijima u posljednjih pet mjeseci, od promjene vlasti početkom godine.

69 Ocjena vlasti Općenita ocjena vlasti u usporedbi s prethodnom
Kod generalne ocjene aktualne vlasti u usporedbi s prethodnom 57,8 % ocijenilo je da je vlast zatvorenija u odnosu na prethodnu, dok je 36,7 % smatra podjednako zatvorenom. Svega 5,5 % ispitanika drži da je ova vlast otvorenija u odnosu na prethodnu.

70 Ocjena vlasti Usporedba vlasti s prethodnom s obzirom na korištenje neslužbenih kanala komunikacije (osobni usmeni kontakt, davanje informacija i dokumenata pojedinim novinarima neslužbeno, itd.)   Većina ispitanika ocijenila je da nema velike razlike između ove vlasti i prethodne u njihovom korištenju neslužbenih kanala komunikacije (55,6 %). 23,3 % ocjenjuje da ova vlast manje koristi neslužbene kanale komunikacije s novinarima i medijima, dok 21,1 % smatra da više koristi takve kanale komunikacije u odnosu na prethodnu vlast.

71 Ključni problemi u komunikaciji
Kvalitativno opisivanje ključnih problema u komunikaciji između novinara i državnih tijela u Hrvatskoj najviše se odnosilo na dužnosnike, njihove službe za odnose s javnošću i način komunikacije državnih tijela. No i novinari /mediji su identificirani kao izvor problema kod nekih ispitanika, a spomenuti su i širi društveni problemi te zakonodavni okvir koji se odnosi na ovu domenu.

72 Opisi dužnosnika/kadrova u državnim tijelima
OPIS DUŽNOSNIKA I NJIHOVOG ODNOSA PREMA NOVINARIMA/MEDIJIMA Nedostupni, bahati, spori, nezainteresirani, zatvoreni, inertni, netransparentni, skrivanje informacija, otežavanje pristupa novinarima, neuvažavanje novinara, samovoljni, neodgovorni, nekompetentni za posao koji obavljaju, nedostatak kooperativnosti, umišljene veličine, netolerantni, ignorantski odnos prema novinarima, novinare uglavnom doživljavaju kao prijetnju ili smetnju. Pristranost prema medijima političke opcije kojoj pripada čelnik tijela; Nepoznavanje medijskog posla i svrhe medija; Političari i državna tijela rade razlike među medijima i među novinarima tako da su zatvoreni prema kritičkim medijima i novinarima; Komuniciraju s medijima samo kada im to iz političkih razloga odgovara; Ne shvaćaju potrebu brzih i preciznih odgovora na pitanja; Nužnost kvalitetnijih odgovora, posebno novinarima u lokalnim medijima udaljenima od Zagreba, koji ne mogu prisustvovati konferencijama za novinare; Kontaktiranje s ‘odabranim’ novinarima, nejednak pristup prema medijima i novinarima.

73 Opis službi za odnose s javnošću
Nisu upućeni u tematiku; Zapošljavanje po političkim i prijateljskim linijama; Službe za medije uglavnom čuvaju dužnosnike od novinara; Odnosi s javnošću prečesto služe kao brana za pristup informacijama kada je riječ o neugodnim temama u kojima se ne radi o dobroj reklami za rad bilo kojeg tijela; Glasnogovornici štite svoje ministre; Službe za odnose s javnošću kao 'zidovi‘; U Hrvatskoj su glasnogovornici uglavnom regrutirani po stranačkim ključevima, pa nastoje revno zaštititi one koji ih plaćaju. Od takvih glasnogovornika novinari nemaju koristi.

74 Problemi u komunikaciji
Izbjegavanje odgovora, curenje informacija, spin, izražavanje u floskulama, izbjegavanje izravnog odgovora, ignoriranje davanja pravih odgovora, nepoštivanje rokova, davanje uopćenih odgovora, zadovoljavanje forme, nema povratne informacije, onemogućavanje izravne komunikacije, nepostojanje konferencija za medije, selektiranje informacija; Prekasni, ako uopće stignu, i nepotpuni odgovori na pitanja koja bi se trebala moći postaviti licem u lice, a ne 'beskrajnim' dopisivanjem elektroničkom poštom; Ključni problem je kad na postavljeno pitanje upućeno elektroničkom poštom uopće ne dobiješ nikakav odgovor; Dužnosnici bi trebali biti lišeni demagogije i o javnim istupima trebali bi baratati informacijama i točnim podacima; Tijela daju opće, a ne personalizirane podatke i ne ulaze u dubinu problema i njegovu eksplikaciju na način koji je potreban novinama. Posebno novinama jer su svi drugi mediji znatno površniji; Riječ je o održavanju privida dijaloga u javnom interesu, a ostalo su izuzeci. Komunikacija naizgled funkcionira samo onda ili gotovo samo onda kad to odgovara subjektima u poziciji više moći; Nepoštivanje važnosti brzine informacija.

75 Identificirani problemi unutar državnih tijela
Kontrola komunikacije: dužnosnici ne dopuštaju svojim stručnim suradnicima da daju izjave i podatke iz njihovog djelokruga rada; Isključivanje od javnosti stručnih zaposlenika državnih tijela pod izgovorom da nisu 'ovlašteni' za davanje informacija (premda su u pravilu upućeniji u temu od dužnosnika); Potpuno nerazumijevanje uloge ureda za odnose s javnošću, nastojanje da se izbjegnu, a ne susretnu novinari. OPIS ODNOSA DUŽNOSNIKA PREMA JAVNOSTI Ne razumiju da su tu zbog javnosti koja ih plaća; Manjak svijesti da su dužnosnici dužni polagati račune biračima; Neprijateljski odnos prema medijima zbog neosviještenosti činjenice da je javnost ta kojoj služe i odgovaraju.

76 Problemi koji se odnosi na zakonodavni okvir
Nepoštivanje ZPPI-ja; Nema sankcija za nepoštivanje ZPPI-ja; Zakonska regulativa u praktičnoj primjeni ne osigurava kvalitetan odnos novinara i državnih dužnosnika/službenika za odnose s javnošću; Nema sustavnog i ažurnog praćenja rada državnih tijela, pa ni mogućnost korektivnih promjena u odnosu; Problem stvara Zakon o zaštiti osobnih podataka; Ne dostavljaju tražene informacije, čak ni kada povjerenik za informiranje uvaži žalbu.

77 Problemi koji se odnose na medije
Politička obojenost medija; Senzacionalizam jednog dijela medija, needuciranost jednog dijela novinara, nesklonost da se prošire okviri u razmišljanjima, zaključivanjima i uređivanjima; Kategorijalni aparat dobrog dijela medija, sklonost klišejima i površnosti; Novinari nisu tu da pišu i prenose spinove, već točne i provjerene informacije koje se trebaju stavljati u kontekst i analizirati; Novinari bi pak trebali imati više hrabrosti da propituju i ispituju, a ne da samo služe kao prijenosnik nečijih izjava; Mladi i ustrašeni novinari bez stava i pripremljenosti; Pristranost ili neprofesionalnost novinara; Novinarska neprofesionalnost i nepoznavanje materije koju prate.

78 Širi društveni problemi
Privatni i ostali partikularni interesi koji upravljaju svim tokovima političkog, ekonomskog i medijskog društvenog života na štetu najšire zajednice; Trebala bi biti dugotrajnost, ali toga više nema ni u državnim institucijama, a ni u medijima. Ljudi se mijenjaju kao na traci na obje strane komunikacijskog kanala; Isključivanje javnosti iz donošenja svih odluka za koje je to moguće; Premalo javnih podataka; Stalno smanjivanje razine stvarnog suvereniteta država zbog globalne ekonomije, nepostojanje unutarstranačke demokracije, negativna selekcija stranačkih kadrova koji kasnije postaju državni dužnosnici; Elitističko djelovanje institucija - često u privatne svrhe pojedinaca, ne prihvaćaju ili ne razumiju demokratski koncept države i ulogu slobodnih medija u suvremenom društvu.

79 Ključne pozitivne karakteristike komunikacije
Dominantni odgovori: Ne znam za takvo nešto; Nema ih; Ne mogu se sjetiti ni jedne; Možda postoje, ali nemam vremena toliko dugo razmišljati kako bih se sjetio barem jedne pozitivne karakteristike; Ne mogu se dosjetiti ni jedne u aktualnoj medijskoj praksi; Ipak…

80 Ključne pozitivne karakteristike komunikacije: pozitivni stavovi prema službama za odnose s javnošću
Novinarima su uvijek dostupni zaposlenici ureda za odnose s javnošću; Dostupnost pojedinih PR službi/dužnosnika i njihova susretljivost prema novinarima; Pristojnost i kulturno ophođenje osoba zaduženih za informiranje; Bez obzira na sve nedostatke, tijekom godina su se službenici za informiranje profesionalizirali i raste svijest da moraju održavati dobre odnose s medijima; Poneki (rijetki) glasnogovornici; Ključne pozitivne karakteristike su da ipak velika većina državnih institucija ima glasnogovornike i(li) službe za odnose s javnošću; Ljubaznost običnih službenika u PR odjelima; Profesionalnost, brzina, točnost i transparentnost pojedinih djelatnika u službama za odnose s javnosti.

81 Ključne pozitivne karakteristike komunikacije: dužnosnici /državna tijela
Ima više brifinga nego prije, više javnih istupa dužnosnika nego prije, neke važne državne institucije poput Ureda predsjednika ili MUP-a otvorenije su nego prije 20 godina; Uglavnom su spremni za davanje izjava o aktualnim zbivanjima na raznim događajima; Relativna dostupnost političara; Neki odgovorni ministri, kakva je bila M. Holy, daju svojim iskrenim i odgovornim pristupom pozitivan ton cijelom problemu; To što većina ministara i ostalih dužnosnika redovito odgovaraju na pozive novinara; Da su počeli više paziti na poštivanje Zakona o pravu na pristup informacijama; Postoje institucije koje su otvorenije za javnost zbog ljudi koje rade u njima. Te institucije su iznimka koja potvrđuje pravilo da su institucije zatvorene za javnost i medije; Sklonost predstavnika institucija direktnom komuniciranju, bez traženja da se svaka izjava autorizira i kontrolira; Manje je skrivanja ili zamagljivanja podataka; Državna tijela su svjesna da je prošlo vrijeme kad nisu morala odgovarati na novinarska pitanja; Komunikacija je ipak bolja nego prije 10 ili 20 godina (ovisi, naravno, o sastavu vlade) i u državnim tijelima su svjesni da se malo toga može prikriti, pa su otvoreniji nego ranije; Svijest da će zbog kritične javnosti biti izvrgnuti sramoti.

82 Zaključak Općenito se može zaključiti da, prema navedenim podacima, novinari nemaju posebnog razloga za zadovoljstvo kada je riječ o komunikaciji s državnim tijelima. Na oko 50 % upita novinari ili nisu dobili odgovor ili ga nisu dobili u zadovoljavajućem roku, a na čak 71,1 % upita ili nisu dobili odgovor ili je on bio nepotpun. Iako novinari preferiraju komunikaciju licem-u-lice i smatraju da su konferencije za medije važan aspekt komunikacije (80%), komunikacija se, u najvećoj mjeri odvija om. Prema mišljenju većine novinara (79,8%) komunikaciju u najvećoj mjeri iniciraju novinari, a ne dužnosnici i njihove službe, no kada je riječ o određivanju teme komunikacije, opada broj novinara koji smatra da oni sami određuju teme (41,1%). U komunikaciji s dužnosnicima velik postotak novinara smatra prihvatljivim neslužbene kanale komunikacije, no s druge strane su kritični u ocjeni pojedinih državnih tijela i njihove komunikacije s medijima temeljeno na osobnim poznanstvima.

83 Zaključak U ocjeni komunikacije dužnosnika i njihovih službi za odnose s javnošću veće je zadovoljstvo radom službi za odnose s javnošću. To se potvrđuje u identifikaciji pozitivnih karakteristika komunikacije, gdje se upravo one najviše ističu. Ipak, vidljiv je i polarizirani stav o korisnosti službi za odnose s javnošću za novinare i njihovu zadaću informiranja javnosti; naime, 64,4 % novinara te službe ocjenjuju kao pozitivne ili neutralne za novinarski rad, dok 35,6 % smatra da one imaju negativan predznak. Negativni aspekti službi za odnose s javnošću odnose se na to da one čuvaju dužnosnike od novinara i često izbjegavaju komunikaciju s novinarima. Za razliku od službi za odnose s javnošću, veći postotak novinara smatra društvene mreže pozitivnima ili neutralnima za novinarski rad (72,3%). I građansko novinarstvo veći broj novinara (88,3 %) ocjenjuje kao pozitivnu ili neutralnu pojavu za novinarski rad.

84 Zaključak U ukupnoj ocjeni vlasti 36 % novinara smatra da je ova vlast u odnosu na prethodnu jednako zatvorena (36,7%), no najveći postotak smatra da je zatvorenija od prethodne (57,8%). No u ocjeni pojedinih vladinih tijela rezultati nisu jednoznačni, posebno kod najbolje ocijenjenih tijela. Naime, nema ponavljanja istih najbolje ocijenjenih tijela u različitim aspektima njihove evaluacije. Donekle se izdvajaju Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture te Ministarstvo poduzetništva i obrta, no popis tijela je u tom aspektu dosta raznolik. Za razliku od toga postoji vidljiva konzistentnost u navođenju tijela koja su najlošije ocijenjena (tijela koja su se opetovano pozicionirala pri dnu tablice): u tom smislu se najčešće pojavljuju Vlada RH, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ured predsjednice RH i Ministarstvo kulture.

85 Zaključak Prema stavovima novinara problemi koji dominiraju u komunikaciji su sljedeći: 1. izbjegavanje odgovora, nepotpunost odgovora; 2. nejednak tretman različitih medija i novinara od strane dužnosnika i njihovih službi; 3. sporost u komunikaciji, što u suvremenoj medijskoj produkciji izaziva probleme; 4. ‘plasman vijesti’ i spinovi; 5. ignoriranje ZPPI-ja i nepostojanje konkretnih sankcija za nepoštivanje Zakona te ograničenja koja stvara Zakon o zaštiti osobnih podataka (tajnost podataka); 6. problem isključenosti lokalnih medija u odnosu na medije locirane u centru; 7. problem centralizacije upravljanja informacijama.

86 Zaključak Premda se zbog djelomične izmjene anketnog upitnika (određenih pitanja i skala) ne mogu povući direktne s rezultatima istraživanja provedenog u lipnju godine, mogu se usporediti neki generalni istraživački zaključci. SLIČNOSTI: Jedan od temeljni problema, koji je istaknut u prošlom istraživanju, također se odnosio na nejednak tretman u komunikaciji dužnosnika prema različitim medijima. Osim toga, i u prošlom istraživanju su novinari iskazali relativno zadovoljstvo sa službama za odnose s javnošću. Isticanje važnosti izravne komunikacije i češćeg organiziranja redovitih konferencija za medije također se ponavlja u oba istraživanja. RAZLIKE: No, bitna je razlika u tome što je kod ukupne ocjene prošle vlasti ona ocijenjena otvorenijom od prethodne (53%), dok je ova Vlada ocijenjena zatvorenijom od prethodne (57,8%).

87 PRILOG

88 SOCIODEMOGRAFSKI PODACI Od ukupnog broja ispitanika koji su u potpunosti ispunili anketu (90) najviše je novinara koji rade u dnevnim novinama (31,1 %). Slijedi televizija (22,2), internetski portali (14,4 %), tjednici (12,2), radio (5,6 %), agencije i dopisništva (4,4 %). 8,9 % istaknulo je da radi / surađuje s više različitih medija.

89 DULJINA STAŽA U NOVINARSTVU Najveći je broj novinara ima dugogodišnji staž u novinarstvu; 84,4 % ima više od deset godina staža; 6-10 godina staža ima 10 %, a najmanje je onih sa do pet godina staža (5,5 %).

90 PODRUČJE SPECIJALIZACIJE Prema očekivanjima, najveći broj ispitanika bavi se unutarnjom politikom (50 %). Slijede gospodarstvo (30%), socijalna pitanja (24,4%) i pravosuđe (22,2). No, budući da su ispitanici mogli odabrati više tema, jasno je da većina novinara ne pokriva samo jednu temu koju specijalizira, već dvije ili više. Također je značajan broj onih koji su naveli da nisu specijalizirani (17,8 %) ili su naveli ‘nešto drugo’ (15,5%).  

91 POZICIJA U REDAKCIJI   Najveći broj ispitanika su novinari (65,6%), slijede urednici (18,9%), kolumnisti (10,0%) te ostali (5,6%) (Dopisnik stranog medija, freelancer, različiti poslovi, dopisnik iz zemlje u okružju, voditelj).

92 SEKTORSKA PRIPADNOST ISPITANIKA (prema načinu registracije i financiranja medija)
Najveći broj ispitanika radi u privatnom sektoru (57,8 %); 31,1 % radi u javnom, te 11,1 % u trećem sektoru (neprofitne udruge, zadruge))

93 VRSTA RADNOG ODNOSA Prema vrsti radnog odnosa najveći je postotak ispitanika zaposleno na neodređeno vrijeme (70 %), 8,9 % zaposleno je na određeno vrijeme, dok je 6,7 % u RPO statusu, a 10,0 % radi honorarno. Nešto drugo – 4,4 %.

94 VELIČINA MEDIJSKE ORGANIZACIJE (prema broju zaposlenih)
Najveći udio ispitanika radi u velikoj medijskoj organizaciji (više od 250 zaposlenih) – 28,9 %. 26,7 % radi u srednjim organizacijama (između 50 i 250 zaposlenih). U malim organizacijama radi 18,9 % ispitanika (do 50 zaposlenih). U mikroorganizacijama radi 25,5 % (manje od 10 zaposlenih).

95 STUPANJ OBRAZOVANJA Najveći broj ispitanika ima visoku stručnu spremu (81,1 %) dok 18,9 % ima srednju stručnu spremu. Od onih koji imaju visoku stručnu spremu gotovo podjednak broj ima VSS iz područja novinarstva/komunikologije/ (50,7 %) kao i onih koji imaju VSS iz nekog drugog društveno-humanističkog područja (53,4 %). Manji je postotak onih koji imaju VSS iz nekog drugog znanstvenog područja (6,8 %). Napomena: postotak je veći od 100 jer neki ispitanici (10,9 %) imaju više od jedne diplome.

96 DOB   Najveći je broj ispitanika u srednjoj dobi - od godina starosti - (46,7 %). Iznad 40 godina starosti je 73,4% dok je 26,6 % ispod 40 godina starosti.

97 Prema spolu je nešto veći udio muškaraca (57,8 %) od žena (42,2 %).
SPOL/ROD Prema spolu je nešto veći udio muškaraca (57,8 %) od žena (42,2 %).

98 PODRUČJE RADA (ŽUPANIJA)  Većina ispitanika (čak 71,1 %) djeluje u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, dok 7,8 % radi u Splitsko-dalmatinskoj, 5,6 % u Osječko-baranjskoj, a po 3,3 % u Zadarskoj i Brodsko-posavske županiji.