Disciplina/nedisciplina u školi

UVOD - što je disciplina? Općenito, skup pravila i propisa koji osiguravaju funkcioniranje neke ustanove, organizacije, grupe ili pojedinca u skladu s postavljenim ciljevima i zadacima (Spajić-Vrkaš, Kukoč, Bašić, 2001., 109). Disciplina u razredu je red koji se u učionicu uvodi kao mjera djelotvornog poučavanja i učenja. Pedagoški je opravdano govoriti o disciplini u smislu samokontrole učenika, što je pretpostavka zajedničkog rada u razredu, grupi ili paru (Spajić- Vrkaš, Kukoč, Bašić, 2001., 109).

UVOD - što je disciplina? Ostvaruje se u ozračju slobode u kojoj je moguće izražavanje i obrana vlastitih stavova te dijalog između učenika i učitelja. Disciplina nije tišina, slijepo pokoravanje i bezuvjetna poslušnost, nego uključuje zajedničkim pravilima uređen razgovor, raspravu, propitivanje mišljenja autoriteta, i sl. Disciplina je pretpostavka rada u grupi, ali i samostalnog rada.

Što je važno imati na umu za disciplinu? ... da su za postizanje potrebnog reda važnija umijeća djelotvornog poučavanja nego nastavnikov odnos prema učeničkom neposluhu... Ako su nastavne aktivnosti dobro isplanirane i pripremljene, ako obrada nastavne jedinice potiče i održava učeničku pozornost, zanimanje i sudjelovanje te ako su aktivnosti izazovne i pružaju realistične izglede za uspjeh, tad će se uspostaviti potreban red.

Što je važno imati na umu za disciplinu? Umješno poučavanje, temelj je za uspostavu discipline. Pogrešno je promatrati disciplinu kao nešto čime se rješavaju problemi učeničkog neposluha odvojeno od nastavnikovog poučavanja. Još je veća pogreška pokušati uspostaviti disciplinu tako da se kao najvažniji cilj postavi dominacija (utjerivanje straha “u kosti” kao strategiju gušenja nespoluha).

Zašto je takav oblik nepoželjan? Usporit će uspostavu pozitivnog razrednog ozračja potrebno za uspješno učenje i odvratiti nastavnikovu pozornost kako od kvalitetnog poučavanja učiniti najdjelotovornije sredstvo za postignuće reda.

Priroda učeničkog neposluha Učenički neposluh uglavnom je prilično djetinjast. Vrste učeničkog neposluha koje nastavnici najčešće navode su: brbljanje ili upadice galama (verbalna, npr. dovikivanje s drugim učenikom na drugom kraju učionice i neverbalna, npr. lupanje stolcima, itd.) odsutnost duhom neizvršavanje zadaća bezrazložno odlaženje s mjesta ometanje drugih učenika kašnjenje na nastavu.

Ti se problemi mogu ublažiti dobrim poučavanjem ili dogovorenim pravilima o ponašanju kojih se učenici pridržavaju. No, sve više se susreću i ozbiljniji tipovi neposluha (kao, verbalna agresivnost prema drugim učenicima, psovke, neprihvaćanje autoriteta i tjelesna nastrljivost). Kada govorimo o učeničkom neposluhu, trebamo znati da je neposluh spektar na čijem su jednom kraju prilično nevažni, a na drugom prilično ozbiljni postupci.

Štoviše, standard očekivanog ponašanja varira od nastavnika do nastavnika. Jedan nastavnik može zahtijevati potpunu tišinu za vrijeme nastavnog sata dok učenici rade, dok će drugi dopustiti priličnu galamu. Osim toga se razlikuju i mišljenja učenika o tome što je dobro vladanje. Neki će učenici smireno i u tišini čekati dok nastavnik uzima opremu, dok će drugi jedva dočekati priliku da počnu divljati.

Disciplina u razredu ovisit će ne samo ... o nastavnikovom ponašanju i očekivanjima, nego i o očekivanjima učenika, i što je najvažnije, o običajima škole.

Uzroci učeničkog neposluha Općenito se može pretpostaviti da će svi učenici rado učiti i da će loše vladati tek kada za to postaju posebni razlozi ili motivi. Stoga je nastavnikova zadaća učenicima olakšati koliko je moguće da se dobro vladaju.

Najvažniji uzroci neposluha Dosada. Ako su aktivnosti organizirane tako da ne uspijevaju pobuditi i održati učeničko zanimanje ili ako je aktivnost preduga i nije poticajna ili ako je aktivnost prelagana ili nevažna, učenicima će vjerojatno postati dosadno. Dugotrajan umni napor. Većina školskih aktivnosti zahtijeva trajni umni napor i to iscrpljuje. Svima je teško, a ponekad i tegobno, dugo izdržati umni napor.

Nemogućnost da se izvrši aktivnost Nemogućnost da se izvrši aktivnost. Učenici mogu ne uspjeti učiniti što se od njih traži jer je zadatak pretežak ili jer ne znaju što im je činiti. Druželjubivost. Učenici u školama žive složeni društvenim životom – sklapaju se prijateljstva, izbijaju sukobi, stvaraju se zajednički interesi. Aspekti tih društvenih odnosa između učenika često će se odraziti na nastavu.

Niska školska samosvijest Niska školska samosvijest. Nekim učenicima nedostaje samopouzdanja kao učenicima; možda su u prošlosti često doživljavali neuspjehe pa se nevoljko uključuju u rad jer se boje novog neuspjeha.Takvi učenici mogu potpuno odustati od školskih očekivanja koja su dio pozitivnog razrednog ugođaja. Emocionalni problemi. Neki učenici mogu imati emocionalne probleme.To im otežava prilagodbu zahtjevima života u školi i tijekom nastave a javlja se kao posljedica toga što ih u školi zastrašuju ili kod kuće zanemaruju.Takvi učenici često žele privući pozornost i zapravo uživaju kad svojim neposluhom privuku nastavnikovu pozornost ili pozornost svojih drugova.

Negativan odnos. Pojedini učenici jednostavno možda ne cijene dobar uspjeh u školi, pa kad im je rad predosadan ili pretežak, oni se isključe. Štoviše, neki će pokušati izbjeći rad tako da kasne na nastavu ili se pritaje i rade najmanje što mogu. Ako im nastavnik prigovori, možda će se ispričati ili biti drski, ali će i dalje malo raditi. Neki učenici namjerno dosađuju kako bi stvorili malo uzbuđenja.

Što se zbiva tijekom nastave? Prema nekim razmišljanjima razred je zahvalna publika, oni su tu bez obzira kakva je naša „predstava“. Međutim, znamo da to više nije tako. → Učenici sve više izostaju s nastave, učestalije je nedisciplinirano ponašanje.

Što se zbiva tijekom nastave? NEUČENJE NESPOSOBNOST UČENIKA DA SE KONCENTRIRA DUŽE VRIJEME NEDOVOLJNA DISCIPLINA VELIKI PROBLEM

Što se zbiva tijekom nastave? Disciplina je jedan od nosećih stupova dobre nastave.

DISCIPLINE MORA BITI, A SMETNJE SU NORMALNE!

Što se zbiva tijekom nastave? Učenici katkad postanu nepažljivi, počinju žamoriti, nekad testiraju granice do kojih mogu ići,… Postupanje sa smetnjama je dio odgojno- obrazovnog zadatka učitelja. ODGOJ JE VRUĆA TEMA, STALNO SE NJIME TREBA BAVITI, A VREMENA ČESTO NEMA DOVOLJNO. Teorija može pomoći samo donekle. Disciplinski su problemi, problemi prakse, koji se često pojavljuju neočekivano i spontano.

Od učitelja se zahtjeva: spontana kompetencija odlučivanja To znači: uvesti disciplinu, uspostaviti njezino prihvaćanje, održati je i primjereno reagirati pri smetnjama, tako da se održi okvirni red kojem svi teže.

Iz tiska se da pročitati… U školi rastreseni, za igrice spremni. Ne žele ili ne mogu slušati. Problemi s koncentracijom. Vidljiva je tendencija da se škola učini zabavnim mjestom za učenje. Zato je mnogo neuspjeha, jer učenje nije zabava – učenje je rad. Ne treba biti protiv igre i zabave u školama, nasmijanih lica razdraganih učenika, ali treba biti protiv nediscipline, nerada, nepoštivanja dogovora.

Svaki učitelj, u tom pogledu, osmišljava vlastiti sustav vrijednosti, koji se može, a ne mora uklapati u opći standard škole. Ako učitelj raspolaže konceptom koji je sam razradio sa svojim učenicima, uvažavajući njihove sposobnosti, interese, motivaciju, svjetonazor, emocionalnu i socijalnu zrelost, njihove frustracije, zbunjenosti, tuge, radosti, …, neće se naći nemoćan u nekoj težoj situaciji. Velika je pogreška za manji „nestašluk“ učenika slati školskom pedagogu, jer to učenici mogu iskoristiti na svoj način. Radije će provesti sat u razgovoru s pedagogom, nego se nositi sa zadacima na satu.

Uvesti neka pravila Dobro je i korisno neka pravila i zapisati. To uglavnom rade učitelji razredne nastave. U predmetnoj nastavi, u utrci s realizacijom nastavnih programa, učitelji to zanemare, pa od „dobrog“ nastane „loš“ razredni odjel. Pravila, u dogovoru s učenicima, mogu se napisati na prvu stranicu bilježnice.

UČITELJ Trudit ću se: nastavu oblikovati zanimljivo pravilno i pravedno ocjenjivati biti vaš prijatelj i suradnik uvažavati vaša mišljenja i poticati vaše samopouzdanje i samopoštovanje …

UČENIK Nastojat ću: nakon zvona sjesti na svoje mjesto i pripremiti materijale za rad na satu (poredak sjedenja prema dogovoru) aktivno sudjelovati u nastavi ne ometati nastavu ako želim nešto reći, javit ću se …

RODITELJI Napisati način suradnje i očekivanja

Disciplina se ne može svesti samo na skup pravila niti na „poučavanje“ učenika kako poštovati ta pravila. Time se ne negira značaj pravila i drugih normi o radu i ponašanju učenika.

Neka osnovna pravila koja reguliraju rad i ponašanje učenika, mogu olakšati rad učitelju i predstavljaju određeni okvir za slobodu ponašanja učenika, a da ne šteti drugima.

Mirno sjedenje i prividna pozornost nisu dokaz da učenici aktivno slušaju i rade. Neki od učenika će „nešto početi“, pa učitelju preostaje okomiti se na pojedinca ukorima: Ne gledaj kroz prozor Ne zadirkuj drugoga... Slušaj što govorim

Uspostaviti disciplinu primjerenim nastupom Za susret s novim učenicima prvi dojam je jako važan. Prvi dojam se može odnositi na prvi susret s razrednim odjelom, a može se odnositi i na prvi susret početkom sata. ZA PRVI DOJAM NE POSTOJI DRUGA ŠANSA!

Učitelj treba imati tri „urođene“ osobine: ostavljati (slati) pozitivan dojam (pozitivno zračiti) prirodni autoritet volju za javnom prezentacijom Ako te osobine postoje barem u minimalnoj mjeri mogu se svjesno nadograđivati. To se odnosi i na početnike i na one koji duže rade (prvi se teže snalaze, a drugi mogu postati nemarni).

Osobnost učitelja ima značajnu ulogu u cjelovitom procesu nastave, pa tako i u uspostavi discipline. Učitelj treba preuzeti ulogu vođe i zračiti kvalitetama vođe. Ako to ne učini mudro, učenici će to protumačiti kao njegovu slabost. To ne znači „dokrajčiti“ prvog učenika koji se ogriješi o pravilo. Ali treba ozbiljno reagirati biranim riječima, držanjem tijela i izravnim kontaktom očima, jasno dati na znanje da neće moći podnositi takvo ponašanje.

Dobar učitelj mora znati pokazati moć, ali ju ne smije zlorabiti. “Mislim da neki profesori imaju preoštre kriterije i mislim da su umišljeni. Ponašaju se kao apsolutni vladari i rade što god hoće. Kod nekih profesora čovjek se ne smije nasmijati, a ni kihnuti. I kad se žalimo na njihov rad dolazi do inaćenja. Ako uspijem završiti školu prije nego skrenem, dignut ću spomenik samoj sebi.”

Od onoga što kažemo za našu prihvaćenost među učenicima, mnogo je važniji način prezentiranja pred učenicima. Učenici preispituju svojega učitelja od prve minute, osjećaju govor tijela i nijanse ponašanja. Matematički rečeno, učenici svoga učitelja rastave na proste faktore. Odmah vide želi li biti tu, ima li im što zanimljivo reći i poštuje li ih kao ljude. U svojim učiteljima žele prepoznati prijatelja i stručnjaka.

O razrednom ozračju uvelike ovisi ponašanje pojedinca i cijelog razrednog odjela za vrijeme nastave. Da bi učitelji uspješnije surađivali sa svojim učenicima potrebno je dobro poznavati njihove potrebe koje se mogu zadovoljiti u odgojno-obrazovnom procesu.

Istraživanja su pokazala da su to: prijateljski odnos učitelja i njegova težnja da ih razumije objektivnost i pravednost osobito prigodom ocjenjivanja (ironija, cinizam, ignoriranje , … su nedopustivi) stručnost strpljenje dosljednost savjet jednak odnos prema svim učenicima neposrednost pristupačnost i uvažavanje mišljenja učenika duhovitost

Uspješno POUČAVANJE Da bi učitelj uspostavio disciplinu i održao je mora i sam biti discipliniran: dolazi u točno vrijeme na nastavu, ljubazno se obraća učenicima, primjereno je odjeven,… Kad počinje sat učenici trebaju osjećati da je učitelj pripremljen, a ne da se slučajno zatekao u situaciji kao predavač, koji će prenositi znanje i informacije. Učenici, pa čak i ono „najgori“ su vrlo kritični i ne opraštaju nepripremljenost učitelja za nastavu.

“Mislim da sam za vas pripremio nešto vrlo zanimljivo.” Ako se učitelj pripremio tako da su svi učenici uključeni u planirane aktivnosti, rijetko dolazi do ozbiljnih povreda discipline. Ako su aktivni samo pojedinci ili manja skupina učenika, ostali učenici, jer su prepušteni sami sebi, mogu izražavati simptome nepažnje, dosade, nezainteresiranosti, pa se to mora manifestirati u nekim njihovim postupcima.

Stoga učitelj mora dobro poznavati prednosti i nedostatke pojedinih nastavnih metoda, izmjenjivati ih tijekom sata, pa čak prema potrebi i mijenjati tijek sata. Dobro je da su za vrijeme rada svi učenici u vidnom polju učitelja, da učitelj ima, tako reći, po jedno oko na svakom učeniku.

ZA KRAJ! Kako uspostaviti disciplinu i preduhitriti učenički neposluh? UMJEŠNIM POUČAVANJEM I PROFESIONALNIM PONAŠANJEM ↓ Dobro isplanirane nastavne aktivnosti koje će poticati i održavati učeničku pozornost, nastavnikovo zanimanje, skoro zanos („uživljenost“) za posao koji obavlja, te osjetljivost učitelja za uzajamno poštovanje i razumijevanje.