NASTAVNI PLAN je temeljni dokument kojim se određuju nastavni predmeti (i odgojno - obrazovna područja) koji se ostvaruju u određenom tipu škole ili neke.

Predstavitev na temo: "NASTAVNI PLAN je temeljni dokument kojim se određuju nastavni predmeti (i odgojno - obrazovna područja) koji se ostvaruju u određenom tipu škole ili neke."— Zapis predstavitve:

1 NASTAVNI PLAN je temeljni dokument kojim se određuju nastavni predmeti (i odgojno - obrazovna područja) koji se ostvaruju u određenom tipu škole ili neke druge odgojno – obrazovne institucije

2 Kako planirati i programirati?
Broj tema u HNOS-u ne predstavlja broj nastavnih sati – za određenu temu moguće je predvidjeti više sati, kao što je moguće više tema sjediniti u jedan do dva nastavna sata (obavezne i izborne teme)

3 Kako planirati i programirati?
Učitelj ima važnu ulogu u postavljanju jasnih i ostvarivih obrazovnih ciljeva u konkretnim uvjetima Učitelj samostalno i odgovorno odlučuje o redoslijedu obradbe nastavnih tema, o broju nastavnih sati potrebnih za obradbu, vježbanje, ponavljanje i provjeru usvojenosti znanja

4 Tematsko planiranje: započinje odabirom određene teme
određuju se ciljevi, zadaci, biraju sadržaji i aktivnosti koje će se realizirati poželjno u realizaciji projekata, integriranog dana, izvanučionične ili terenske nastave

5 Godišnji (globalni) nastavni plan i program
izrađuje se na početku školske godine za izradbu učitelj koristi Nastavni plan i program za osnovnu školu koji sadrži: cjeline, teme, ključne pojmove, obrazovna postignuća

6 Godišnji (globalni) nastavni plan i program
sadrži naziv tema i broj predviđenih sati za realizaciju u jednom mjesecu (aktivnosti učenika) na sjednici RV analizira se globalni plan, planiraju se projekti, izvanučionička nastava (terenska nastava), kazališne predstave...

7 8. razred Teme O Pon+VJ PR+ZAK UKUPNO Mjeseci Uvodni sat 1 IX.
IX. 1. Versajski poredak 2 3 2. Demokratski procesi između dvaju ratova IX., X 3. Totalitarni režimi između dva rata 4 X., XI. 4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji 7 11 XI., XII 5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljeća u svijetu i u Hrvatskoj XII. I., II. 6. Drugi svjetski rat 8 13 III. 7. Svijet u vrijeme hladnoga rata i slom komunističkih sustava 8. Procesi dekolonizacije svijeta IV. 9. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji V., VI. 10. Postanak i razvoj samostalne hrvatske države 6 11. Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća 12. Izborna tema 5 VI. 44 20 70

8 Mjesečni plan i program
izrađuje se isključivo temeljem Nastavnog plana i programa HNOS-a (

9 HRVATSKI JEZIK MATEMATIKA PRIRODA I DRUŠTVO LK GLAZBENA KULTURA TZK SR J(5): Imenice, Rastavljanje riječi ma kraju retka, spojnica; Rečenice; JI(7): Izražajno čitanje (interpretativno); Obavijest; Pisanje – poštivanje pravopisne norme, Izvješćivanje o obavljenom zadatku; K(7): Redoslijed događaja u priči (Gertrudin vrat, Plamena ptica - Bajka, Prijateljice); Dijelovi pjesme (Da je meni drvo biti, Kako živi Antuntun, Oblaci); Tema: Svibanjsko Sunce, Kako se može štedjeti mama; Vatrogasac; MK(2): Foto strip; ŠK - L: Nada Zidar – Bogadi: Sretni cvrčak - Množenje i dijeljenje brojem 9 - Brojevi 1 i 0 u dijeljenju - Tablica množenja - Ispit znanja - Blagdani – Dan grada Pule - Kulturne ustanove, posjet - Kultura stanovanja - Kućanski uređaji - Zaštita od požara - Projekt: Biljke (rad u skupinama) / P: Pjevala je ptica kos (Narodna); J. Kaplan: Pred majčinom slikom S: Sviranje doba kao pratnja pjesmi SG: I. L. Kalinski: Stari dubrovački plesovi; A. Mihanović-J. Runjanin: Lijepa naša domovino EGK: Obilježavanje pojedinih riječi ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru učenika - Skok u daljinu iz zaleta - Različiti položaji upora i sjedova na spravama i na prirodnim spravama - Bacanje lakših lopti u zid na različite načine i hvatanje - Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom stopala (N) - Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N) - Štafetna igra s pomagalima - Kolut natrag niz kosinu - Majčin dan - Život u demokratskoj zajednici:učenje za demokratsko građanstvo – radionica - IUN – Posjet kulturnim ustanovamr Broj sati: 17 8 4 14 2. razred - svibanj -

10 TEME, broj sati 14. Jadransko more 15. Gospodarstvo Primorske Hrvatske
svibanj TEME, broj sati KLJUČNI POJMOVI AKTIVNOSTI učenika geogra- fija 14. Jadransko more 15. Gospodarstvo Primorske Hrvatske 16. Prirodna i kulturna baština Primorske Hrvatske - transgresija, abrazija, dalmatinski tip obale - brodogradnja, poljoprivreda, ribarstvo, solane - prirodna i kulturna baština Igra uloga, Rad na računalu Diskusija - debata Sastavak povijest 10. Postanak i razvoj samostalne hrvatske države 11. Hrvatska i svijet na pragu trećeg tisućljeća - Memorandum SANU i velikosrpska politika, višestranački izbori, samostalnost i suverenitet, Domovinski rat, međunarodno priznanje, mirna reintegracija - pop-kultura, ljudska prava, genetika (genom), kloniranje, računala, kibernetika, proširenje Europske unije Izvanučionička nastava - muzej Projektna nastava: Primorska Hrvatska danas i zav. govor Istraživanje učenika i referati hrvatski jezik Jezik – 4. Frazemi; 13. Zavičajni govor i narječje prema književnome jeziku Jezično izražavanje – 3. Rasprava Književnost – 11. Književna baština Medijska kultura – 2. Dokumentarni film - frazem; zavičajni govor, hrvatski književni jezik - raspravljanje, rasprava (diskusija), dokazivanje (argumentiranje), dokaz (argument) - Marko Marulić – otac hrvatske književnosti; stari pisci prema načelu zavičajnosti - dokumentarni film, obilježja i vrste dokumentarnog filma Istraživanje zavičajnog govora Diskusija – debata Pretraživanje Interneta – zavičajni pisci starije književnosti Gledanje dokumentarnog filma o zavičajnom govoru

11 PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

12 ELEMENTI PRIPREME Tema Cilj Zadaci
Razrada teme po nastavnim satima (nastavnim jedinicama) Plan rada s djecom s posebnim potrebama Razrađeni kriteriji ocjenjivanja

13 KOD KURIKULUMSKOG PLANIRANJA KLJUČNA SU 4 PITANJA:
Koje sadržaje treba obraditi da bi se željeni ciljevi postigli? Što se odgojem/obrazovanjem želi postići? Kakva organizacija i metode poučavanja trebaju biti korištene da bi učenje bilo uspješno? Na koji način treba mjeriti ili procijeniti rezultate učenja?

14 CILJ Cilj označava konačna znanja, ponašanja, sposobnosti, vještine koje učitelj procjenjuje da na određenom sadržaju može zajedno s učenicima ostvariti. Cilj mora biti jasno formuliran kako bi se lako moglo provjeriti i vrednovati njegovo ostvarivanje.

15 ZADACI Koraci kojima dolazimo do cilja Konkretni i mjerljivi
Učenička postignuća

16 VREDNOVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA
BLOOMOVA TAKSONOMIJA

17 KOGNITIVNA POSTIGNUĆA
ZAPAMĆIVANJE - sposobnost prizivanja činjenica, klasifikacija, definicija, teorija Memorirati, definirati, opisati, označiti, nabrojati, prepoznati, ponoviti, odabrati, navesti

18 RAZUMIJEVANJE Sposobnost transfera podataka iz jednog oblika u drugi, promišljanje o značenju usvojenih činjenica, interpretacija važnosti podataka Pretvoriti, obraniti, izdvojiti, procijeniti, objasniti, proširiti, interpretirati, verbalne zadatke prevesti formule, na temelju činjenica predvidjeti posljedice, navesti primjer, interpretirati, parafrazirati, prepričati

19 PRIMJENJIVANJE Sposobnost primjene naučenih pravila, zakona, metoda ili teorija. Promijeniti, izračunati, demonstrirati, otkriti, rukovati, modificirati, učiniti, predvidjeti, pripremiti, proizvesti, povezati, pokazati, riješiti koristiti

20 ANALIZIRANJE Naučene sadržaje razdvojiti na sastavne dijelove i razumjeti organizacijsku strukturu Razdijeliti, razlikovati, izdvojiti, identificirati, rastaviti, ilustrirati, zaključiti, staviti u odnos, klasificirati, uspoređivati, suprotstavljati, prepoznati neizrečene pretpostavke, razlikovati činjenice od zaključaka, razlikovati uzrok od posljedice, odrediti relevantnost podataka, analizirati organizacijsku strukturu djela

21 PROSUĐIVANJE Sposobnost davanje argumenata, procjena, kritika
Procijeniti, usporediti, zaključiti, razlikovati, kritizirati, diskriminirati, objasniti, prosuditi, opravdati, interpretirati, podržati, prosuditi primjerenost zaključaka, prosuditi vrijednost nekog djela uporabom vanjskih standarda odličnosti, prosuditi logičnu postojanost pisanog materijala

22 STVARANJE Sposobnost stvaranja novog na osnovi prikupljenih informacija i prethodnih spoznaja Kombinirati, kategorizirati, sastaviti,skladati, stvoriti

23 PSIHOMOTORIČKA POSTIGNUĆA
Oponašanje Rukovanje Točnost Raščlanjivanje Opredmećivanje

24 AFEKTIVNA Primanje vanjskih podražaja Reagiranje Vrednovanje
Organiziranje i predočavanje Karakterizacija vrijednosti i sudova

25 PRIPREMA Tema: Cilj: Sadržaj ili nastavne jedinice
1. sat (nastavna jedinica), tip sata 2. sat (nastavna jedinica), tip sata Cilj rada za učenike s posebnim potrebama

26 1. SAT Sadržaj ili nastavna jedinica
Zadaci i zadaci za učenike s posebnim potrebama Artikulacija sata (najava teme, objašnjavanje ciljeva i zadataka, aktivnosti na usvajanju sadržaja, povratna informacija) Načini vrednovanja učenikovih postignuća (posebno za učenike s posebnim potrebama)