NAČELO NE BIS IN IDEM HRVATSKA I EUROPSKA PRAKSA

NAČELO NE BIS IN IDEM HRVATSKA I EUROPSKA PRAKSA
Jasmina Dolmagić, zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Lara Barberić, pomoćnica zastupnice, Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava

SADRŽAJ Zakonska regulativa u RH Načelo ne bis in idem u EKLJP
Preklapanje kaznenih djela i prekršaja Produljeno kazneno djelo Praksa sudova u RH Praksa ESLJP Praksa Suda EU

ZAKONSKA REGULATIVA NAČELA NE BIS IN IDEM U RH – USTAV RH
Članak 31. st. 2. Ustava RH: nikome se ne može ponovo suditi niti ga se može kazniti u kaznenom postupku za kazneno djelo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom Članak 31. st. 3. Ustava RH iznimke slučajevi u kojima se u korist okrivljenika traži obnova postupka iz određenih razloga

ZAKONSKA REGULATIVA NAČELA NE BIS IN IDEM U RH – ZKP/08
čl. 12. ZKP – osnovna odredba čl st. 1. ZKP – razlozi za odbačaj kaznene prijave čl st. 3. ZKP – žalba na rješenje o provođenju istrage čl st. 1. t. 3. razlozi za obustavu istrage – presuđena stvar čl st. 1. t. 3 ZKP – obustava postupka u fazi potvrđivanja optužnice

ZAKONSKA REGULATIVA NAČELA NE BIS IN IDEM U RH – ZKP/08, nast.
čl t. 5. ZKP – presuda kojom se odbija optužba čl t. 3. ZKP – povreda kaznenog zakona čl st. 2 ZKP – povreda prava na pravično suđenje izvanredni pravni lijekovi obnova kaznenog postupka zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude zzz

ZAKONSKA REGULATIVA NAČELA NE BIS IN IDEM U RH – Kazneni zakon
Čl. 54. KZ/11 – uračunavanje pritvora, istražnog zatvora i ranije kazne uračunavanje svakog oduzimanja sloboda u vezi s kaznenim djelom u izrečenu kaznu zatvora Ispušteno uračunavanje kazne za prekršaj Čl. 63. st. 2 KZ/97 propisivao uračunavanje kazne i za prekršaj

Primjena kaznenog zakonodavstva RH na djela počinjena na području RH
Čl. 10. KZ/11 – načelo teritorijalnosti – primjena kaznenog zakonodavstva RH Kazneni postupak pravomoćno dovršen u stranoj državi - - u RH pokretanje samo po odobrenju GDO (čl. 12. st. 1. KZ/11) POSEBNOST: Čl. 19. KZ/11 –uračunavanje oduzimanja slobode u inozemstvu Čl. 18.a. KZ/11: kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske ne može se pokrenuti ako je u državi ugovornici Konvencije o provedbi sporazuma iz Schengena kazneni postupak zbog istog djela i u odnosu na istog počinitelja pravomoćno dovršen pod uvjetom da je, ako je izrečena kazna, ta kazna i izvršena ili je trenutačno u postupku izvršenja ili se više, prema zakonima ugovorne stranke koja ju je izrekla, ne može izvršiti.

Primjena kaznenog zakonodavstva RH na djela počinjena izvan područja RH
Čl. 13. – zaštitno načelo; djela počinjenja izvan RH, protiv njezinog pravnog interesa, počinitelj svatko, k.d. protiv RH k.d. krivotvorenja novca, vrijednosnih papira i znakova za vrijednost RH k.d. protiv hrvatskog državnog dužnosnika ili službenika u vezi s njegovom službom k.d. davanja lažnog iskaza ako je taj iskaz dan u postupku pred hrvatskih nadležnim tijelima k.d protiv biračkog prava neka k.d. protiv okoliša POSEBNOST – GDO RH može odustati od kaznenog progona, počinitelj ne mora biti zatečen u RH

Primjena kaznenog zakonodavstva RH na djela počinjena izvan područja RH, nast.
Čl. 14. – načelo aktivnog personaliteta – počinitelj državljanin RH ili osoba koja ima prebivalište u RH – k.d. počinjeno u inozemstvu, osim k.d. iz čl. 13. i 16. KZ/11 ako je kazneno djelo kažnjivo i prema zakonu države u kojoj je počinjeno, osim za kaznena djela taksativno nabrojana u čl. 14. st. 3. KZ/11, POSEBNOST - supsidijarna primjena - samo ako se počinitelj nalazi u RH

Čl. 15. KZ/11 – načelo pasivnog personaliteta – stranac – k.d. u inozemstvu – počinjeno prema hrv. državljaninu (prebivalište, registracija pravne osobe), osim k.d. iz čl. 13. i 16. KZ/11, zaštita hrv. građana u inozemstvu da je djelo i u državi počinjenja kazna kao u državi počinjenja POSEBNOST: - isto kao za čl. 14. KZ - supsidijarna primjena + ako se počinitelj nalazi na području RH

Čl. 16 univerzalno načelo u užem smislu prema svakome tko izvan područja RH počini kaznena djela: - iz čl. 88., čl. 90., čl. 91., čl. 97., čl. 104., čl i čl KZ - koje je RH obvezna kažnjavati prema međunarodnom ugovoru i kada je počinjeno izvan njezinog područja POSEBNOST: kazneni postupak može se pokrenuti ako nije pokrenut pred Međunarodnim kaznenim sudom ili sudom druge države ili ako se ne može očekivati provođenje pravičnog postupka pred sudom države gdje je djelo počinjeno postupak u drugoj državi suprotno načelima pravičnog postupka – u RH po odobrenju GDO RH

Primjena kaznenog zakonodavstva RH na djela počinjena izvan područja RH, nast
Univerzalno načelo u širem smislu- čl. 17 – stranac koji počini djelo izvan RH za koje se prema zakonodavstvu RH može izreći teža kazna od 5 god zatvora ili teža, a nisu djela iz čl. 13 i 16, dvostruka kažnjivost izručenje dopušteno ali do njega nije došlo POSEBNOST: - supsidijarna primjena (isto kao za čl. 15. KZ) - ako se zatekne na području RH

NE BIS IN IDEM U PRAKSI EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Čl. 4. st. 1. Protokola br. 7 uz EKLJP Nikome se ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti u kaznenom postupku iste države za kazneno djelo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom i kaznenim postupkom te države. Nacionalna primjena Tri jamstva: nitko ne smije za isto djelo biti ponovno: izložen progonu suđen kažnjen

Značenje pojma „kaznena stvar”
Autonomno značenje Zašto autonomno značenje? Primjena kriterija Engel (Engel i drugi protiv Nizozemske, 1976.) pravna kvalifikacija djela u domaćem pravu priroda djela (adresati propisa, cilj, zaštićeno pravno dobro) priroda i težina zapriječene kazne

Postupak nije „kazneni“: Kurdov i Ivanov protiv Bugarske, 2011.
Činjenice: zapaljenje vagona, upravni i kazneni postupak pokrenuti Primjena Engel kriterija domaće pravo: upravni postupak priroda djela: 1. krug osoba: specifični krug osoba 2. vrsta i narav zaštićenih interesa: sprečavanje i ograničenje širenja požara - u nekim slučajevima zaštita tih interesa može imati oblik kaznenog progona - no, nepoštivanje pravila sigurnosti protupožarne obrane ne mora se u svakom slučaju kazneno goniti. 3. cilj: odvraćanje od i suzbijanje počinjenja sličnih djela (ESLJP nije smatrao ovu činjenicu odlučujućim elementom koji bi doveo do zaključka da se radi o „kaznenoj“ naravi počinjenog djela) težina sankcije - Zakon o protupožarnoj obrani predviđa jedino novčanu kaznu - max. iznos novčane kazne cca 3 USD + nema mogućnosti zamjene novčane kazne kaznom zatvora

Seražin protiv Hrvatske, 2018.
Činjenice predmeta podnositelj zahtjeva proglašen 9. kolovoza krivim za prekršaj iz članka 4. stavka 1. točke 6. Zakona o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima (dalje u tekstu: ZoSNSN); unio u športski objekt pirotehničko sredstvo, zapalio ga i bacio u natjecateljski prostor izrečena kazna zatvora u trajanju od 25 dana uz primjenu uvjetne osude na godinu dana temeljem članka 32. ZoSNSN izrečena mu zaštitna mjera zabrane prisustvovanja utakmicama u razdoblju od jedne godine Isti sud naknadno, temeljem članka 34.a ZoSNSN podnositelju izrekao preventivnu mjeru zabrane prisustvovanja nogometnim utakmicama

Seražin protiv Hrvatske, nast.
podnositelj podnio žalbe zbog povrede načela ne bis in idem Visoki prekršajni sud odbio žalbe - zabrana prisustvovanja športskim natjecanjima iz članka 34.a ZoSNSN predstavlja preventivnu mjeru čiji cilj je sprečavanje mogućeg protupravnog ponašanja osobe za koju postoji saznanje da se već ranije protupravno ponašala ESLJP: isticao da je za isto ponašanje dva puta suđen i kažnjen, prvo u prekršajnom postupku u kojem je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 4. stavka 1 točke 6. ZoSNSN, a zatim u postupku u kojem mu je izrečena mjera zabrane prisustvovanja na sportskim natjecanjima.

ESLJP nije sporno da osuda podnositelja zahtjeva zbog prekršaja iz članka 4. stavka 1. podstavka 6. ZoSNSN od strane Prekršajnog suda u Zagrebu 9. kolovoza godine predstavljala osudu u „kaznenom postupku“ razmatrao jesu li dva kasnija postupka u vezi s primjenom mjere iz članka 34.a ZoSNSN, u kojima se uzimala u obzir osuda podnositelja zahtjeva od 9. kolovoza i na nju se pozivalo, predstavljala izricanje „kazne“ u „kaznenom postupku primijenio tri kriterija Engel

Pravna kvalifikacija u domaćem pravu: mjera iz čl. 34.a. ZoSNSN-a predstavlja sui generis preventivnu mjeru, a ne kaznu Priroda mjere: postoje važne posebne značajke mjere iz članka 34.a u usporedbi sa zaštitnom mjerom iz članka 32.: - može se primijeniti neovisno o suđenju u kaznenom i prekršajnom postupku i osudi pojedinca te se ne može primijeniti kao dodatna sankcija za počinjenje prekršaja može biti određena bez da se zadovolji standard dokazivanja potreban za osudu, dovoljno dokazati da postoje „saznanja da se osoba prethodno protupravno ponašala“ analizirao trajanje i način primjene ove dvije mjere (mjera iz čl. 32. na razdoblje od min. 1 god., mjera iz čl. 34.a maks. 1 god. i ne zahtijeva oduzimanje putnih isprava). 3. Stupanj težine mjere: primjena mjere iz čl. 34.a ZoSNSN ne podrazumijeva izricanje novčane kazne ili lišenje slobode ZAKLJUČAK: primjena mjere iz čl. 34.a ne predstavlja „kaznenu optužbu” – čl. 4. P 7 nije primjenjiv

Primjeri u kojima je ESLJP utvrdio da je postupak „kazneni“ - Zolotukhin
Zolotukhin protiv Rusije, vv, 2009. Primjena Engel kriterija u domaćem pravu: prekršaj protiv javnog reda i mira priroda djela: 1. Adresati svi građani 2. Pravno dobro: ljudsko dostojanstvo i javni poredak 3. Cilj: kažnjavanje i odvraćanje(vrijednosti i interesi koji obično ulaze u područje kaznenog prava) težina kazne: zapriječena 15 dana, izrečena kazna zatvora od 3 dana Zaključak: radi se o „kaznenom postupku”

Elementi načela ne bis in idem
ESLJP zahtijeva postojanje dva uvjeta: istovjetnost činjeničnog stanja - idem dva postupka kažnjavanja – bis

ISTO DJELO - IDEM Identitet pravnih kvalifikacija ili iste činjenice?
Neujednačena praksa ESLJP Presuda vv Zolotukhin protiv Rusije – ESLJP preispitao i ujednačio svoju praksu Načelo evolutivnog i dinamičnog tumačenja EKLJP Analiza pojma u drugim međunarodnim ugovorima ESLJP zaključio: "pristup koji naglašava pravnu karakterizaciju dvaju djela previše je restriktivan za prava pojedinaca”.

ISTO DJELO - IDEM, nast. Čl. 4. Protokola 7 zabranjuje kazneni progon ili suđenje za drugo "kazneno djelo" ako ono proizlazi iz činjenica koje su iste ili u biti iste (Zolotukhin,§82) Istovjetnost činjeničnog stanja: skup konkretnih činjeničnih okolnosti koje uključuju istog počinitelja i koje su neraskidivo povezane u vremenu i prostoru ESLJP zadržao taj pristup u svojoj kasnijoj sudskoj praksi

Primjeri iz prakse ESLJP
Maresti protiv Hrvatske primjena načela iz presude Zolotukhin ESLJP: „pravni opis prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ne sadrži nanošenje ozljede, dok je to ključni element kaznenog djela teške tjelesne ozljede, međutim Prekršajni sud u svojoj je odluci izričito naveo da je podnositelj zahtjeva kriv, inter alia, i za udaranje žrtve u glavu svojim šakama, te za to što ga je šakama i nogama udarao po cijelom tijelu. Fizički napad je tako predstavljao element prekršaja za koji je podnositelj zahtjeva proglašen krivim” (§63) postoji idem

Primjeri iz prakse ESLJP, nast.
Ramda protiv Francuske, 2017. činjenice predmeta: - podnositelj sudjelovao u 8 terorističkih napada u Parizu 1995.g. - osuđen za k.d. terorističkog udruživanja i osuđen na kaznu zatvora od 10 g. + doživotno protjerivanje - kasnije mu suđeno za k.d. udruživanja radi počinjenja ubojstva, pokušaja ubojstva, uništenje imovine počinjena za vrijeme tri konkretna teroristička napada 1995.g. - osuđen na doživotnu kaznu zatvora

Ramda protiv Francuske, nast.
ESLJP: kazneni sudovi detaljno su obrazložili podnositeljevo sudjelovanje u terorističkoj organizaciji u drugom postupku detaljno su navedene činjenice i dokazi na kojima se temeljio kazneni progon podnositelja te su zasebno istaknute činjenice koje se odnose na svaki od tri teroristička napada dvije presude kojima je podnositelj zahtjeva osuđen utemeljene su na detaljno opisanom i sasvim različitom činjeničnom stanju podnositelj nije dva puta kažnjen za djelo koje proizlazi iz istih činjenica ili činjenica koje su u biti iste.

Ponavljanje (dupliciranje) postupaka kažnjavanja (bis) – konačnost jedne odluke
Jamstvo iz članka 4. Protokola 7 postaje relevantno na početku novoga kaznenog progona, kad je prethodna oslobađajuća ili osuđujuća odluka postala po svojoj snazi res iudicata Koje su to odluke? Odluke protiv kojih je dozvoljen redovan pravni lijek isključene su iz opsega jamstva sve dok ne istekne rok za podnošenje Obrazloženje Protokola 7: odluka „pravomoćna“ ako je sukladno uobičajenom značenju stekla svojstvo res iudicate. To je slučaj kada je odluka neopoziva, kad nema više nikakvih redovnih pravnih sredstava ili kada su stranke takva pravna sredstva iscrpile ili kad su dopustile da protekne rok za njihovo podnošenje.

Ponavljanje (dupliciranje) postupaka kažnjavanja (bis) – konačnost jedne odluke, nast.
Izvanredna pravna sredstva ne uzimaju se u obzir u svrhu odlučivanja je li postupak pravomoćno okončan Nije potrebna druga pravomoćna odluka samim iniciranjem drugog postupka dolazi do povrede Nevažno koji su dijelovi novih optužbi usvojeni ili odbačeni u naknadnom postupku - osiguranje protiv mogućnosti da se nekom sudi ili da bude podložan da mu se sudi ponovno u novom postupku, a ne zabranu druge osuđujuće ili oslobađajuće odluke.

Je li postojao novi postupak?
Najviše poteškoća u primjeni članka 4. Protokola 7. ESLJP: članak 4. Protokola 7 zabranjuje vođenje uzastopnih postupaka ako je prvi postupak već pravomoćno okončan u trenutku kada je drugi pokrenut Međutim, članak 4. Protokola 7 ne zabranjuje paralelno vođenje nekoliko postupaka u toj situaciji ne može se reći da je osoba više puta osuđena ili oslobođena za isto djelo

Test dovoljne povezanosti u naravi i vremenu prije presude A. i B
Test dovoljne povezanosti u naravi i vremenu prije presude A. i B. protiv Norveške Vođenje dva postupka (upravnog/prekršajnog i kaznenog) za isto djelo ne dovodi do povrede čl. 4 Protokola 7 ako su prekršajni i kazneni postupak dovoljno povezani u naravi i vremenu Nillson protiv Švedske, 2005. ESLJP: unatoč činjenici što su dva različita tijela za isto djelo izrekla različite sankcije u različitim postupcima, između tih postupaka postojala dovoljno bliska veza u naravi i vremenu da bi se moglo smatrati da je oduzimanje vozačke dozvole dio sankcije na temelju švedskog prava zbog teških kaznenih djela prouzročenih vožnjom u pijanom stanju

Test dovoljne povezanosti u naravi i vremenu prije presude A. i B
Test dovoljne povezanosti u naravi i vremenu prije presude A. i B. protiv Norveške, nast. Nedostatak jasnih smjernica za primjenu testa Različita praksa ESLJP postupci, iako vođeni istodobno, nisu ispunili test povezanosti – svaki je slijedio svoj zasebni tijek, nadležna tijela su zasebno ocjenjivala dokaze, nije postojala nikakva interakcija nadležnih tijela niti su tijela uzela u obzir sankciju koju je izreklo ono drugo tijelo postupci se vodili paralelno određeno vremensko razdoblje, ali je ESLJP bez pozivanja na test povezanosti utvrdio povredu

Načelo ne bis in idem u Prekršajnom zakonu
Kao i u Zakonu o kaznenom postupku Razlog za donošenje presude kojom se optužba odbija u čl toč. 4. Prekršajnog zakona Povreda materijalnog prekršajnog prava (čl toč. 3. PZ) Razlog za obnovu postupka (čl st. 1. toč. 4. PZ) Razlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (čl PZ) Izmjene i dopune Prekršajnog zakona koje su stupile na snagu 1. lipnja (NN-39/13) - izmijenjen čl. 10. PZ koji nosi naslov "Isključenje primjene prekršajnog zakonodavstva u posebnim slučajevima"

Preklapanje kaznenih djela i prekršaja
Nova dimenzija u praksi hrvatskih sudova od donošenja presude ESLJP u predmetu Maresti 2009. Republika Hrvatska osuđena zbog povrede zabrane načela "ne bis in idem" iz čl. 4. Protokola 7 uz EKLJP Nakon presude Maresti protiv Republike Hrvatske i presude Tomasović protiv Republike Hrvatske u praksi hrvatskih pravosudnih tijela vidljivo je nastojanje izbjegavanja kršenja načela zabrane suđenja dva puta u istoj stvari

problem u praksi - u kaznenim i prekršajnim inkriminacijama koje su se u zakonskim opisima djelomično ili u značajnoj mjeri preklapale najčešće kod kaznenih djela protiv života i tijela, kaznenih djela zlouporabe opojnih droga, kaznenih djela protiv sigurnosti prometa te teških djela protiv sigurnosti i s tim u vezi sličnih prekršaja ESLJP – kriteriji koja se sve djela trebaju smatrati kaznenim, ne držeći se pri tom formalnog kriterija da li je neko djelo predviđeno kao kazneno u Kaznenom zakonu ili u nekom drugom posebnom zakonodavstvu Engel kriteriji

Engel kriteriji razmotriti kaznu odnosno vrstu i težinu kazne s onima iz kaznenog prava, priroda djela i vrijednosti koje se njegovim propisivanjem štite društveni ciljevi koji se žele ostvariti kažnjavanjem točnije da li se ti propisi odnose na sve građane ili samo na određenu skupinu

predmet Maresti protiv RH - ESLJP identitet djela razmatrao kroz radnju počinjenja djela - prekršaja za kojeg je Armando Maresti već bio osuđen te kasnije kaznenog djela za koje je također bio osuđen usporedbom činjeničnih opisa vidljivo je da je kažnjivo djelo opisano u oba postupka na isti način međutim neovisno o tome postavljaju se brojna pitanja zakonski opisi različiti zaštićena pravna dobra su različita u prekršajnom postupku nije odlučeno o krivnji za posljedicu

nekoliko godina nakon presude Maresti protiv Republike Hrvatske i Tomasović protiv Republike Hrvatske, u slučaju dvostrukog vođenja postupka, sudovi u Republici Hrvatskoj razmatrali su da li određeno kažnjivo ponašanje u prekršaju ima kazneno pravnu narav primjenjujući kriterije Engel, prilikom razmatranja radi li se o istom djelu (idem) - radnja izvršenja odnosno usporedba činjeničnih opisa djela ukoliko se radilo o dva postupka za prekršaj i kazneno djelo primjer – odluka VSRH Kzz – 7/11 od 22. ožujka – sličan slučaj kao Maresti

presuda Kzz-19/11 od 27. rujna 2011 odbijen ZZZ DORH-a protiv rješenja Županijskog suda u Splitu kojim je obustavljen postupak protiv osumnjičenog I.D. zbog kaznenog djela iz čl st. 2. KZ/97 jer da se radi o presuđenoj stvari budući da je okrivljenik već ranije kažnjen prekršajnim nalogom Porezne uprave Ministarstva financija za prekršaj, zbog neplaćanja poreza odbijeni argumenti da kazneno djelo, za razliku od prekršaja, mora sadržavati utvrđenje postupanja s namjerom pribavljanja znatne protupravne imovinske koristi, o različitoj težini zapriječenih kazni VSRH – postoji identitet normi

I Kž-390/11 optuženik u kaznenom postupku terećen za veću kriminalnu količinu nego u prekršajnom VSRH - ne radi se o presuđenoj stvari - inkriminacije obuhvaćene u kaznenom postupku (radilo se o postupku zbog zlouporabe opojnih droga) kao što su vaganje, prepakiravanje, skrivanje droge, nisu bile obuhvaćene u prekršajnom postupku u kojem je počinitelj proglašen krivim zbog posjedovanja droga

Sudska praksa stav da se može voditi kazneni postupak i da se ne radi o pravomoćno presuđenoj stvari kada je raniji prekršajni postupak obustavljen zbog zastare budući da se radi o formalnoj odluci kada su prije kaznenog postupka vođeni različiti upravni postupci, disciplinski i slično - ne radi o presuđenoj stvari, odluka donesena primjerice nakon provođenja postupka pred službeničkim sudom nije sudska odluka

novije odluke VSRH u kojima je razmatrano radi li se o presuđenoj stvari ili ne, u slučaju vođenja prekršajnog i kaznenog postupka za djela sa istim ili sličnim činjeničnim opisima – promjena prakse suštinska usporedba prirode protupravnog postupanja, količine neprava za ostvarenje prekršaja i kaznenog djela, opsega i stupnja pravne zaštite te težine i vrste propisanih kazni odluke VSRH broj IV Kž-3/13, KZZ-44/2015 i I Kž-430/2018

odluka VSRH IV Kž-3/2013 od 10. travnja nije ne bis in idem S.B. pravomoćno osuđen u prekršajnom postupku zbog prekršaja iz čl. 55. st. 1. Zakona o zaštiti na radu – nije osigurao da se na privremenom gradilištu radovi obavljaju sukladno pravilima zaštite na radu – posljedica teže ozljeđivanje radnika koji je pao sa skele kazneni postupak protivno čl. 43. st. 2. i 3. Zakona o zaštiti na radu dopustio uporabu sredstava koja nisu bila izrađena u skladu s propisima zaštite na radu uslijed čega je radnik. F.B. pao pri izvođenju radova i teško se ozlijedio VSRH – nije ne bis in idem – težina kazne, razlike u zakonskim opisima djela, količina neprava (posljedica navedena i u činjeničnom opisu prekršaja)

odluka VSRH I Kž-430/2018 od 29. kolovoza 2018. okrivljenik osuđen zbog prekršaja protiv javnog reda i mira kazneni postupak zbog kaznenog djela iz čl. 90. u vezi čl. 33. st. 1. KZ/97 nije ne bis in idem - usporedba radnji počinjenja i količina neprava za prekršaj i kazneno djelo, kazneno djelo se može počiniti samo s izravnom namjerom, dok za prekršaj to nije potrebno, količina neprava, u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden opis namjere

odluka VSRH Kzz-44/2015 od 21. siječnja 2016. okrivljenik osuđen zbog prekršaja iz čl st. 2. u vezi čl st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kazneni postupak za isti događaj zbog kaznenih djela iz čl st. 1. KZ/97 nije ne bis in idem u kaznenom postupku – zbog alkoholiziranosti poduzeo vožnju nedopuštenom brzinom, izgubio kontrolu nad upravljačem i prouzročio prometnu nesreću u kojoj su tri osobe zadobile tjelesne ozlijede ništa sporno – posljedica nije bila opisana u činjeničnom opisu prekršaja

odluka državnog odvjetnika o odustanku od kaznenog progona – formalna odluka – ne isključuje mogućnost vođenja postupka i kažnjavanja za odgovarajući prekršaj odluka VSRH Kzz-21/2016 od 18. svibnja 2017. protiv optuženika vođen postupak zbog kaznenog djela protuzakonitog lova – odustanak državnog odvjetnika zbog nepostojanja obilježja kaznenog djela - odbijajuća presuda nakon toga proglašen krivim i osuđen zbog prekršaja iz čl. 68. st. 1. Zakona o lovstvu – isti činjenični opt. pr. i presude VSRH – nije ne bis in idem – prva presuda formalna kojom nije ništa rečeno o krivnji optuženika okrivljenik u nepovoljnijem položaju?

PRESUDA A I B PROTIV NORVEŠKE
Presuda velikog vijeća, ESLJP potvrdio isključivu upotrebu Engel kriterija i značenje pojma idem Razvoj prakse – dvostruko suđenje (bis) razradio test dostatne povezanosti u naravi i vremenu Činjenice: protiv dva porezna obveznika pokrenuta kaznena istraga zbog utaje poreza, a porezne vlasti tijekom istrage im obračunale dugovani porez i naložile plaćanje visoke novčane kazne kazneni postupci bili u tijeku u trenutku pravomoćnosti odluka o poreznim kaznama i nastavljeni osuđeni na kaznu zatvora od 1 godine, kazneni sud uzeo u obzir sankciju (novčane kazne) izrečenu u postupku pred poreznim tijelima.

PRESUDA A I B PROTIV NORVEŠKE, nast.
ESLJP: kazneni i upravni/prekršajni postupak bili dovoljno blisko povezani u naravi i vremenu predstavljali cjeloviti odgovor države na isto protupravno ponašanje podnositelji mogli predvidjeti da će njihovo ponašanje dovesti do vođenja dva postupka i izricanja dvije različite sankcije postupci dijelom vođeni paralelno dokazni postupak nije vođen dva puta kazneni sud uzeo u obzir sankciju izrečenu u poreznom postupku ZAKLJUČAK: nije došlo do povrede načela ne bis in idem.

POVEZANOST DVA POSTUPKA U NARAVI
Činjenično pitanje i ovisi o okolnostima konkretnog predmeta Ocjena jesu li postupci povezani u naravi obuhvaća sljedeće aspekte: BIS - IDEM RAZLIČITA SVRHA NEMA DUPLICIRANJA DOKAZNOG POSTUPKA UKUPNOST SANKCIJA

POVEZANOST DVA POSTUPKA U NARAVI, nast.
Sankcije - ESLJP uzima u obzir još dva elementa: paralelno vođeni postupci će prije zadovoljiti kriterij komplementarnosti ako su primijenjene sankcije baš specifične za ponašanje o kojem je riječ i ako ne spadaju u kategoriju „stroge jezgre kaznenog prava“ stupanj stigmatizacije koju konkretni prekršajni postupak ima za počinitelja.

Povezanost dva postupka u vremenu
Nije potrebno provesti istodobno, od početka do kraja Što veći vremenski razmak, to teže dokazati postojanje vremenske povezanosti ESLJP ipak ne daje jasne smjernice

POVEZANOST DVA POSTUPKA U VREMENU
Ukupno trajanje postupaka (od pokretanja porezne istrage do posljednje odluke u kaz. postupku) Koliko su se dugo postupci vodili paralelno Vremenski razmak između donošenja odluke poreznog tijela i podizanja optužnice Vremenski razmak između donošenja odluke poreznog tijela i donošenja prvostupanjske kaznene presude A i B protiv Norveške, 2016. 5 godina Godinu i dva mjeseca Optužnica podignuta prije konačnosti porezne odluke I podnositelj: dva mj. II podnositelj: skoro 10 mj. Johannesson protiv Islanda, 2017. 9 godina i 3 mjeseca Malo više od godine dana 15 mjeseci (9 mj. nakon konačnosti porezne odluke) 4 godine i 1 mjesec Bjarni Armannsson protiv Islanda, 2019. 4 godine i 10 mjeseci cca 5 mjeseci 7 mj.(4 mj. nakon konačnosti porezne odluke) 1 godina i 1 mjesec (ESLJP: više od godine dana) Ragnar Thorisson protiv Islanda, 2019. 3 godine i 7 mjeseci u niti jednom trenutku se nisu vodili paralelno 11 mj. ( 8 mj.nakon konačnosti porezne odluke 1 godina i 6 mjeseci

ZAKLJUČNO IZ PRESUDE A I B PROTIV NORVEŠKE
Najsigurniji način osiguranja poštivanja načela - propis koji uređuje da će se različiti pravni postupci u nekom stadiju spojiti u jedan Međutim, države stranke slobodne izabrati način na koji će odgovoriti na različite aspekte društveno neprihvatljivog ponašanja Članak 4. Protokola 7 ne može se tumačiti na način da državama u potpunosti zabranjuje paralelno vođenje dva različita postupka za isto postupanje Država mora organizirati svoj pravni sustav na način da takvo paralelno vođenje dva postupka ne dovede do dvostrukog suđenja ili kažnjavanja Svaki od tih postupaka mora predstavljati predvidiv i razmjerni odgovor države na pojedini aspekt društveno neprihvatljivog ponašanja, a oba postupka zajedno činiti jednu povezanu cjelinu.

Ne bis in idem kod produljenog kaznenog djela
Produljeno djelo – jedinstveno djelo – vrijedi ne bis in idem Osuda za kazneno djelo obuhvaća sve radnje tog djela pa i one za koje se naknadno saznalo i koje nisu bile obuhvaćene presudom Stav da se može ponoviti suđenje samo ako se radi o značajnijoj kriminalnoj količini Ako je donesena presuda kojom se počinitelj oslobađa krivnje za produljeno kazneno djelo – nije isključeno provođenje kaznenog postupka za pojedini nastavak radnje koji presudom nije bio obuhvaćen ali kao samostalnog djela

Ne bis in idem kod produljenog kaznenog djela
VSRH IV Kž-2/2014 optuženik osuđen zbog kaznenog djela iz čl st. 1. OKZRH od kraja kolovoza do početka siječnja u Kninu u prostorijama Okružnog zatvora u svojstvu „martićevog milicajca” svakodnevno tukao zarobljene civile, zlostavljao ih na različite načine i nečovječno prema njima postupao – posljedica trajno oštećenje tjelesnog i mentalnog zdravlja pojedinih oštećenika (10) nova radnja - zlostavljanje jednog oštećenika koji nije bio obuhvaćen ranijim postupkom, koji je uslijed zadobivenih ozljeda preminuo VSRH – presuđena stvar - kriminalna količina za koju je osuđen nije manja od nove kriminalne količine

PRIMJENJIVOST IZNIMKE IZ STAVKA 2. ČLANKA 4. PROTOKOLA 7 UZ EKLJP
Predviđa ponovno razmatranje slučaja: u skladu sa zakonom i kaznenim postupkom dotične državi ako postoje dokazi o novim ili novootkrivenim činjenicama, ili ako je u prethodnom postupku došlo do bitnih povreda koje su mogle utjecati na rješenje slučaja

MARGUŠ PROTIV HRVATSKE
Presuda velikog vijeća od Činjenice: protiv podnositelja zahtjeva godine pokrenut kazneni postupak zbog kaznenih djela ubojstva, nanošenja teške tjelesne ozljede, dovođenja u opasnost života i imovine te krađe, koja je počinio kao pripadnik Hrvatske vojske Izmjena optužbe, odustanak od jednog dijela i dodavanje nove točke Postupak vođen pred Županijskim sudom u Osijeku-posljedica smrt S.B.,V.B., Ne.V. i Ni.V. i teška tjel. oz. S.B. Postupak pravomoćno okončan godine primjenom odredbi Zakona o općem oprostu Protiv tog rješenja GDO podigao je ZZZ Vrhovni sud je utvrdio povredu članka 3. stavka 2. Zakona o općem oprostu Nadležno državno odvjetništvo podnijelo optužnicu protiv podnositelja zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva Presudom od 21. ožujka osuđen na 14. godina zatvora (Vrhovni sud preinačio odluku o kazni i osudio ga na 15 godina zatvora)

MARGUŠ PROTIV HRVATSKE, nast.
Vijeće ESLJP, presuda od nema povrede načela ne bis in idem Podnositelj zahtjeva zatražio upućivanje predmeta velikom vijeću Veliko vijeće: odustanak d.o. od dijela optužbi ne predstavlja niti osudu niti oslobađanje te se članak 4.Protokola br. 7 ne primjenjuje u takvoj situaciji u odnosu na odluku o obustavi kaznenog postupka primjenom Zakona o oprostu, nije kazalo je li to odluka koja ima svojstvo res iudicate hrvatske vlasti, podizanjem nove optužnice za ratni zločin postupale u skladu s člancima 2. i 3. EKLJP, te članak 4. Protokola 7 nije primjenjiv u okolnostima ovog predmeta

NAČELO NE BIS IN IDEM U OKVIRU EUROPSKOG KAZNENOG PRAVA - UVOD
Povećana mobilnost ljudi, roba i usluga Izazov u borbi protiv kriminaliteta s međunarodnim elementom Obveza poštovanja ljudskih prava, posebice u okviru neposredne pravosudne suradnje u okviru EU - suradnja počiva na načelima učinkovite suradnje i uzajamnog povjerenja u pravne poretke drugih država članica Nedostatak harmonizacije propisa država članica EU o nadležnosti u kaznenim stvarima rizik da će osoba biti kazneno gonjena više puta za iste radnje ili propuste u više država

PRAVNI IZVORI Primarni i sekundarni izvori prava EU:
čl. 54. do 58. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama čl. 50. Povelje Europske unije o temeljnim pravima Okvirna odluku Vijeća 2002/584 od 13. lipnja o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica Odredbe ZPSKS-EU

Ne bis in idem kod EUN-a Praksa sudova u RH
EUN definiran čl. 2. st. 1. toč. 8. ZPSKS – EU nalog nadležnog pravosudnog tijela države članice za uhićenje i predaju osobe koja se zatekne u drugoj državni članici u svrhu kaznenog progona ili izvršenja zatvorske kazne ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode Slično i Okvirna odluka o Europskom uhidbenom nalogu – čl. 1. st. 1. čl. 20. st. 2. toč. 2. ZPSKS – EU – jedan od razloga za odbijanje priznanja EUN-a i da je tražena osoba već pravomoćno osuđena u nekoj od država članica za isto djelo pod uvjetom da je kaznena sankcija izvršena ili se trenutačno izvršava ili se više ne može izvršiti prema pravu države u kojoj je donesena presuda

VSRH Kž-eun-3/2017 odlučivano o žalbi tražene osobe T.F. protiv rješenja suda kojim je odobrena predaja T.F. Republici Grčkoj na temelju EUN-a radi izvršenja kazne zatvora odbijen argument tražene osobe da je za isto djelo već ranije osuđen u Grčkoj VSRH se poziva na sudsku praksu i pravno shvaćanje sjednice KO VSRH o isključenju provjere dvostruke kažnjivosti što obuhvaća i zabranu provjeravanja nastupa zastare kaznenog progona, a mutatis mutandis i u odnosu na ne bis in idem

VSRH Kž-eun-3/2017 VSRH smatra da prigovor ne bis in idem tražena osoba, u ovom slučaju žalitelj, može isticati pred nadležnim tijelom Grčke razlog - radi se o kaznenom djelu iz čl. 10. ZPSKS – EU za koje se ne provjerava je li tražena osoba već pravomoćno osuđena u nekoj od država članica stav dvojben sa stajališta temeljnih ljudskih prava drugačije odluke nisu pronađene

Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma
Čl. 54. Osoba za koju je sudski postupak konačno dovršen u jednoj ugovornoj stranci ne može biti kazneno gonjena u drugoj ugovornoj stranci za ista djela, pod uvjetom da je kazna koja je izrečena izvršena, trenutno je u postupku izvršenja ili se više ne može izvršiti prema zakonima ugovorne stranke koja ju je izrekla samo u odnosima između državama strankama, ne i u okviru teritorija jedne od stranaka ugovornica

Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma
Čl. 55. – kada država može ne primijeniti načelo ne bis in idem djelo barem dijelom počinjeno na njezinom teritoriju na štetu nacionalnih interesa djela na koja se strana presuda odnosi počinili službenici te ugovorne stranke kršenjem svoje službene dužnosti Čl. 56. obvezna primjena načela uračunavanja svakog razdoblja lišenja slobode kada unatoč ili iznimno dođe do novog kaznenog postupka za ista djela u drugoj stranci ugovornici Čl. 57. obveza suradnje između nadležnih tijela stranaka ugovornica Čl. 58. mogućnost primjene povoljnijih odredba domaćeg prava o ne bis in idem

Povelja EU o temeljnim pravima
Usvojena Od pravno obvezujuća i ima jednaku pravnu snagu kao i osnivački Ugovori Obvezujuća za europske institucije poštivanje temeljnih prava uvjet zakonitosti akata EU Obvezujuća za države članice kada postupaju u okviru prava EU Sadrži sva prava iz EKLJP + prava i načela koja proizlaze iz zajedničkih ustavnih tradicija svih država članica + prakse ESLJP i drugih međunarodnih konvencija o ljudskim pravima

Primjena Povelje EU o temeljnim pravima
Samo kada država članica „primjenjuje pravo Unije“ (čl. 51. st.1.) „primjena“: kada država djeluje u okviru prava EU-a i kada država izravno primjenjuje pravo EU svi slučajevi u kojima država ispunjava obveze preuzete na temelju prava Unije nacionalno zakonodavstvo kojim se transponiraju direktive U načelu, u predmetima u kojima moguće uspostaviti vezu s pravom EU

Predmet Åklagaren protiv Hans Åkerberg Fransson, Sud EU
Presuda od , C-617/10 Primjena čl načelo ne bis in idem Činjenice: švedska porezna uprava optužila ribara da ne prijavljuje svoj dohodak na odgovarajući način dobio je kaznu zbog poreznog prekršaja u prijavi PDV-a tužiteljstvo kasnije podnijelo i optužnicu zbog neplaćanja poreza zbog iste stvari Švedski sud obratio se Sudu EU Sud EU vezano za primjenu Povelje: činjenica da se nacionalne mjere na temelju kojih su izrečene kazne porezne uprave ne odnose na neku direktivu nije važna; krajnji cilj tih nacionalnih mjera odgovara cilju Direktive o zajedničkom sustavu PDV-a naglasio da države članice imaju obvezu osigurati učinkovite mjere za prikupljanje PDV-a i da se to odnosi na financijske interese EU - resursi EU djelomično se zasnivaju na prihodu od PDV-a.

Ne bis in idem u Povelji o temeljnim pravima
Nitko se ne smije ponovno sudski progoniti ili kažnjavati u kaznenom postupku zbog kaznenog djela zbog kojeg je već bio, u skladu sa zakonom, pravomoćno oslobođen ili osuđen u Uniji. učinak načela proširen na cijelu EU primjenjuje i u odnosima između država članica, ali i u okviru nacionalne jurisdikcije (šire područje primjene od Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma). nema uvjeta „da je kazna izvršena”

Ne bis in idem u Okvirnoj odluci o europskom uhidbenom nalogu
Čl.1 st. 3. obveza poštovanja temeljnih prava i temeljnih pravnih načela iz Ugovora o EU Čl. 3. st razlog za obvezno neizvršenje pravosudno tijelo izvršenja će odbiti izvršenje ako je obaviješteno da je tražena osoba pravomoćno osuđena u nekoj državi članici za ista kaznena djela, pod uvjetom da je, u slučaju izricanja presude, ta kazna izdržana ili se trenutačno izdržava ili presuda više ne može biti izvršena u skladu s pravom države članice u kojoj je presuda izrečena Čl. 4. st fakultativni razlog neizvršenja pravosudno tijelo izvršenja obaviješteno da je tražena osoba pravomoćno osuđena u trećoj državi zbog istih kaznenih djela, pod uvjetom da je, u slučaju izricanja presude, kazna izdržana ili je u tijeku izdržavanje kazne, ili ako presuda više ne može biti izvršena u skladu s pravom države u kojoj je presuda izrečena

PRAKSA SUDA EU U ODNOSU NA NAČELO NE BIS IN IDEM
Presude Suda EU čine dio pravne stečevine EU Izvor europskog prava Gözütuk i Brügge, C-187/01, C-385/01 - prvi predmet u kojem je dao tumačenje čl. 54. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma Sud EU teži jedinstvenom pristupu u odnosu na tumačenje načela ne bis in idem S obzirom na zajednički cilj članka 54. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i članka 3. stavka 2. Okvirne odluke, Sud EU smatra da tumačenje načela ne bis in idem u kontekstu te Konvencije vrijedi za potrebe Okvirne odluke o EUN-u (Mantello, C-261/09)

PRAKSA SUDA EU U ODNOSU NA NAČELO NE BIS IN IDEM, nast.
Uvjeti koje treba uzeti u obzir kako bi se utvrdilo da je riječ o situaciji u kojoj dolazi do primjene načela ne bis in idem: 1.) postojanje „iste osobe“, 2.) postojanje dva postupka, 3.) postojanje istih činjenica, 4.) da je sankcija izvršena ili se više ne može izvršiti.

1. „ISTA OSOBA” Načelo ne bis in idem ne primjenjuje se na druge osobe osim onih čije je suđenje konačno riješeno u ugovornoj stranci Gasparini, C-467/04 - tumačenje značenja „iste osobe“ načelo ne bis in idem može se primijeniti samo u odnosu na istu osobu protiv koje se već vodio i pravomoćno okončao postupak zbog istog djela ne primjenjuje se na suokrivljenike, osim ako su i oni obuhvaćeni prvom pravomoćnom presudom.

Predmet AY,C-268/17 Činjenice:
protiv AY, mađarskog državljanina i predsjednika uprave jednog mađarskog TD vodi se kazneni postupak u RH zbog k.d. davanja mita nakon pokretanja istrage u RH, hrvatska su tijela u više navrata od Mađarske zatražila mpp u obliku ispitivanja AY u svojstvu osumnjičenika te uručenja sudskog poziva za ispitivanje mađarska tijela nisu udovoljila tim zahtjevima (nacionalni interesi) mađarska su tijela pokrenula istragu kako bi utvrdila je li počinjeno kazneno djelo na štetu javnog poretka u obliku davanja mita na međunarodnoj razini, u skladu s mađarskim Kaznenim zakonom.

PREDMET AY, C-268/17, nast. istraga obustavljena odlukom mađarskog državnog odvjetništva 20. siječnja 2012., s obrazloženjem da počinjene radnje ne čine kazneno djelo istraga mađarskih tijela nije bila pokrenuta protiv osobe AY kao osumnjičenika, nego samo u odnosu na kazneno djelo o kojem je riječ, te je AY u okviru te istrage ispitan samo u svojstvu svjedoka nakon pristupanja RH EU, izdala EUN protiv AY Mađarska odbila izvršiti EUN s obrazloženjem da je u odnosu na isto djelo kao što je ono na kojemu se temelji uhidbeni nalog u Mađarskoj već bio obustavljen kazneni postupak AY je zatečen u Njemačkoj i Austriji;odlučile ne postupiti po međunarodnoj tjeralici Interpola s obrazloženjem da bi se time moglo povrijediti načelo ne bis in idem Nakon potvrđivanja optužnice, ŽS u Zagrebu pred kojime se vodi kazneni postupak protiv AY, izdao je novi EUN

PREDMET AY, C-268/17, nast Mađarska odbila donijeti formalnu odluku o tom nalogu ŽS Zagreb uputio prethodno pitanje Sudu EU mogu li države članice na temelju Okvirne odluke o EUN-u ne izvršiti takav nalog zbog toga što je u toj državi članici već obustavljen kazneni postupak za isto djelo kao što je ono na koje se nalog odnosi, čak i ako je osoba protiv koje je nalog izdan u okviru tog postupka imala samo svojstvo svjedoka, a ne osumnjičenika ni okrivljenika je li nacionalno tijelo dužno donijeti odluku o svakom EUN-u koji mu je poslan čak i ako je već odlučeno o prethodnom koji se odnosio na istu traženu osobu u istom kaznenom postupku

ODLUKA SUDA EU U PREDMETU AY
Mišljenje nezavisnog odvjetnika: Sud EU nije nadležan za davanje odgovora na pitanja pravosudnog tijela koje je izdalo europski uhidbeni nalog, a kojima se nastoji saznati smije li pravosudno tijelo izvršenja odbiti izvršiti taj nalog Sud EU: dopuštenost zahtjeva za prethodnu odluku ne može se dovesti u pitanje okolnošću da se postavljena pitanja odnose na obveze pravosudnog tijela izvršenja, dok je sud koji je uputio zahtjev pravosudno tijelo izdavanja europskog uhidbenog naloga posljedica izdavanja EUN-a je zadiranje u osobnu slobodu tražene osobe jamstvo temeljnih prava prije svega odgovornost države članice izdavanja.

ODLUKA SUDA EU U PREDMETU AY, nast.
pravosudna tijela izvršenja mogu odbiti izvršiti EUN samo u taksativno navedenim slučajevima predviđenima Okvirnom odlukom - pravosudno tijelo koje ne odgovori na izdan EUN povređuje svoje obveze iz Okvirne odluke. primjena razloga za obvezno neizvršenje iz članka 3. točke 2. Okvirne donošenje pravomoćne presude pretpostavlja postojanje ranijeg kaznenog progona koji se vodio protiv tražene osobe protiv AY se nije vodio kazneni postupak, ne može se smatrati da je u odnosu na nju donesena „pravomoćna presuda” ZAKLJUČAK: Radi odbijanja izvršenja EUNA-a na temelju tog razloga za neizvršenje nije se stoga moguće pozvati na odluku kojom se obustavlja istraga u okviru koje je osoba AY ispitana samo u svojstvu svjedoka.

ODLUKA SUDA EU U PREDMETU AY, nast.
Sud EU analizirao je li primjenjiv jedan od 3 razloga za fakultativno neizvršenje iz čl. 4. t. 3. Okvirne odluke: odustanak pravosudnog tijela izvršenja od kaznenog progona zbog kaznenog djela zbog kojega je izdan EUN pravosudna tijela u državi izvršenja odlučila obustaviti postupak zbog kaznenog djela zbog kojega je izdan nalog traženoj osobi u nekoj državi članici zbog istih kaznenih djela izrečena pravomoćna presuda koja sprečava daljnji kazneni postupak. tumačenje da se izvršenje EUN-a može odbiti kad se on odnosi na isto djelo kao ono u odnosu na koje je već donesena ranija odluka, neovisno o identitetu osobe protiv koje se vodio postupak - preširoko istraga koju su vodila mađarska tijela nije bila pokrenuta protiv AY, nego protiv nepoznatog počinitelja i odluka o obustavi te istrage nije donesena u odnosu na AY. radi odbijanja izvršenja EUN-a nije se moguće pozvati na takvu odluku državnog odvjetništva o obustavi istrage pokrenute protiv nepoznatog počinitelja.

ODNOS IZMEĐU FIZIČKE I PRAVNE OSOBE
Presuda Orsi i Baldetti, C-217/15 i C-350/15 Sud EU tumačio značenje "iste osobe" vezano za odnos između fizičke i pravne osobe Zahtjev postojanja „iste osobe” nije ispunjen kada je porezna kazna izrečena društvu s posebnom pravnom osobnošću dok je kazneni postupak pokrenut protiv fizičke osobe, iako je fizička osoba zakonski zastupnik pravne osobe koja podliježe poreznoj kazni.

2. Postojanje bis Koje vrste sudskih odluka aktiviraju primjenu načela ne bis in idem? Čl. 54. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma - suđenje mora biti "konačno riješeno„ kazneni nacionalni propisi različito definiraju što znači „konačno okončan postupak“ rješenje: sudska praksa Suda EU izvansudska nagodba s državnim odvjetnikom, pod uvjetom da optuženik plati izvansudsku nagodbu (Gözütok i Brügge C-187/01, C-385/01) odluka pravosudnih tijela se optuženi konačno oslobađa zbog nedostatka dokaza (Van Straaten, C-150/05) rešenje o obustavi postupka i neupućivanju predmeta sudu nadležnom za donošenje presude, koje u državi članici u kojoj je to rješenje doneseno priječi nova suđenja za ista djela protiv osobe na koju se odnosilo spomenuto rješenje, osim ako se protiv navedene osobe ne pojave novi dokazi (M., C-398/12).

ODLUKE NA KOJE SE NE PRIMJENJUJE NAČELO NE BIS IN IDEM
Miraglia, C-469/03: odluke pravosudnih tijela država ugovornica kojima se obustavlja kazneni postupak nakon što je državni odvjetnik odustao od kaznenog progona jer se protiv istog ovkrivljenika za isto djelo već vodi kazneni postupak u drugoj državi ugovornici Turansky, C-491/07: odluka koja prema pravu stranke ugovornice koja je prva počela kazneni postupak konačno ne zabranjuje daljnji kazneni progon na nacionalnoj razini, ne može, u načelu, biti procesna smetnja kaznenom postupku u odnosu na iste radnje protiv iste osobe u drugoj stranci ugovornici odluku o obustavi istrage donijela policija (koje je tijelo donijelo odluku sama za sebe nije odlučna za primjenu čl.54. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma) Kossowski, C-486/14: odluka d.o. o odustanku od progona ako nije provedena temeljita istraga Ključni čimbenik: sprječava li odluka o kojoj je riječ definitivno daljne vođenje postupka u skladu s pravom države koja je prva pokrenula kazneni postupak. Država može zatražiti od države u kojoj je donesena odluka podatak o pravnoj prirodi odluke

3. POSTOJANJE ISTIH RADNJI - IDEM
Predmet Van Esbroeck, C-436/04: „iste radnje“ trebaju se shvatiti kao identitet materijalnih činjenica u smislu „skupa konkretnih okolnosti koje su neraskidivo povezane u vremenu, prostoru i s obzirom na njihov predmet”, a postojanje kojih se mora dokazati kako bi se osigurala osuda ili pokrenuo kazneni postupak. Sud EU: mogućnost da se pravna kvalifikacija istih radnji razlikuje u dvije različite države ugovornice ne predstavlja prepreku za primjenu načela ne bis in idem Nacionalna kaznena prava nisu usklađena, kriterij koji se osniva na pravnoj klasifikaciji čina ili zaštićenih pravnih interesa može stvoriti prepreke slobodi kretanja unutar schengenskog područja.

3. POSTOJANJE ISTIH RADNJI – IDEM, nast.
Kraaijenbrink, C-367/05 gđa Kraaijenbrink prvi put osuđena u Nizozemskoj za kazneno djelo posjedovanja i raspolaganja prihodima stečenim nezakonitom trgovinom opojnim drogama počinjeno u razdoblju od listopada do svibnja u Nizozemskoj Nakon toga u Belgiji osuđena za kazneno djelo pranja novca koje je počinila tako što je mijenjala novčanice stečene nezakonitom trgovinom opojnim drogama, počinjeno u Belgiji između studenog i veljače te joj je izrečena zatvorska kazna u trajanju od dvije godine nizozemski i belgijski sud su smatrali da se kaznena djela koja su joj stavljana na teret trebaju promatrati kao zasebna kaznena djela bez obzira na zajedničku namjeru s kojom su počinjena Belgijski žalbeni sud uputio je Sudu EU pitanje je li zajednička namjera koja povezuje različite činjenice dovoljna da bi bila riječ o istim radnjama u smislu članka 54. Konvencije

3. POSTOJANJE ISTIH RADNJI – IDEM, nast.
Odluka Suda EU: relevantni kriterij za primjenu čl.54. Konvencije identitet materijalnih djela, shvaćenih kao postojanje niza činjenica koje su međusobno neraskidivo povezane, neovisno o pravnoj kvalifikaciji i zaštićenom pravnom interesu djela koja se sastoje, prije svega, od držanja u jednoj državi ugovornici prihoda od trgovine drogom i, drugo, u mijenjanju u drugoj državi ugovornici iznosa novca koji također potječu iz te trgovine drogom, ne mogu smatrati "istim radnjama" samo zato što nadležni nacionalni sud utvrdi da su djela povezana istom kriminalnom namjerom subjektivna veza između radnji nije dovoljna da bi se smatralo da je riječ o istim radnjama, već je potrebno da radnje budu povezane u prostoru, vremenu i sadržajno. o objektivnoj vezi moglo bi se govoriti jedino ako bi se u postupku pred belgijskim sudom utvrdilo da je u Nizozemskoj i Belgiji bila riječ o u potpunosti ili djelomično istom novcu

4. Uvjet izvršenja Čl. 54. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma: protiv osobe protiv koje je sudski postupak pravomoćno okončan u jednoj ugovornoj stranci ne može voditi postupak u drugoj ugovornoj stranci za ista djela pod uvjetom da je, ako je izrečena kazna i izvršena, trenutačno u postupku izvršenja ili se više, prema zakonima ugovorne stranke koja ju je izrekla, ne može izvršiti. Kriterij izvršenja ispunjen ako se kazna više ne može izvršiti, čak i bez obzira na to je li se u praksi ikada mogla izvršiti (Bourquain, C-297/07) Uvjet nije ispunjen kada je izvršen samo jedan dio kazne (Spasic, C-129/14 PPU)

4. Uvjet izvršenja, nast. Predmet Spasic:
talijanski sud osudio je g. Spasica na kaznu zatvora i novčanu kaznu za organiziranu prijevaru, kazna nije bila izvršena (samo platio novčanu kaznu) nakon toga se protiv njega u Njemačkoj vodio kazneni postupak zbog istog k.d njemački sud uputio zahtjev za prethodnu odluku: treba li članak 54. Konvencije tumačiti na način da je plaćanje novčane kazne koja je osuđeniku izrečena istom odlukom suda druge države članice kojom mu je izrečena i kazna zatvora koju nije odslužio dovoljno da bi se smatralo da je kazna „izvršena“ odnosno da je „trenutačno u postupku izvršenja“ Sud EU: uvjet izvršenja sankcije nije ispunjen samo plaćanjem novčane kazne ako je istom odlukom osobi izrečena i kazna zatvora glavni argument: načelom ne bis in idem nastoji se ne samo izbjeći da osobe pravomoćno osuđene u EU ostanu nekažnjene, nego i zajamčiti pravna sigurnost kroz poštovanje pravomoćnih odluka u situaciji u kojoj nije došlo do usklađivanja kaznenih zakonodavstava država članica.

ZAKLJUČAK Načelo ne bis in idem predstavlja temeljno ljudsko pravo
EKLJP i Protokoli čine dio unutarnjeg pravnog poretka RH, po pravnoj snazi su iznad zakona te su neposredno primjenjivi u postupcima pred domaćim sudovima Učinkovita primjena EKLJP na nacionalnoj razini zahtijeva poznavanje, i stalno praćenje razvoja prakse ESLJP VSRH izravno ili neizravno koristi praksu ESLJP te za sada ipak u manjoj mjeri praksu Suda EU Pravo EU-a ima nadređeni položaj nad nacionalnim pravnim normama - obaveza pravosudnih tijela u RH primjene tih propisa Praksa Suda EU još uvijek se sporadično koristi

NAČELO NE BIS IN IDEM HRVATSKA I EUROPSKA PRAKSA

Podobne predstavitve

Predstavitev na temo: "NAČELO NE BIS IN IDEM HRVATSKA I EUROPSKA PRAKSA"— Zapis predstavitve:

Podobne predstavitve

O projektu

Povratne informacije

Vpiši se

Prijava preko družabnih omrežij:

NAČELO NE BIS IN IDEM HRVATSKA I EUROPSKA PRAKSA

Podobne predstavitve

Predstavitev na temo: "NAČELO NE BIS IN IDEM HRVATSKA I EUROPSKA PRAKSA"— Zapis predstavitve:

Podobne predstavitve

O projektu

Povratne informacije