22. travnja 2008 D A N PLANETA Z E M LJ E

“APEL ZA KLIMU” 22. travnja Dan planeta Zemlje ovogodišnji je slogan kojim se obilježava 22. travnja Dan planeta Zemlje

KLIMA SE KLIMA!

Prema procjenama WWF ( World Wildlife Fund) organizacije ZEMLJA PAMTI preostaje nam još svega 20- ak godina ovakvog stila života na kakav smo navikli

ČOVJEKOV PEČAT NA ZEMLJINOM OGRTAČU U evoluciji Zemljine atmosfere u proteklih se dvjesto godina pojavio novi važan čimbenik – ČOVJEK. Izumiranje dinosaurusa prije 65 milijuna godina je izazvao kaos nakon pada asteroida, a danas kaos stvaramo sami.

Čovjek za svoj opstanak i svoju ugodu iskorištava sve oblike energije: - zimi se grije - ljeti hladi - noću osvjetljava - gradi prometnice - i vozila kojima svladava kopno, vodu i zrak

NAČIN NA KOJI PROIZVODIMO ENERGIJU NAJVIŠE UTJEČE NA NAŠ PLANET: 48% ljudskog negativnog djelovanja na planet Zemlju čini upravo korištenje fosilnih goriva (nafta, zemni plin i ugljen) te ispuštanje štetnih plinova (CO2 - koji je milijunima godina bio zarobljen u zemlji te će mu isto toliko trebati kako bi se apsorbirao u zemlju), koji su veliki izvor onečišćenja i globalnog zagrijavanja

GLOBALNO ZAGRIJAVANJE moglo bi podići prosječnu temperaturu zraka za 60C do kraja ovog stoljeća, što će za posljedicu imati:

SILOVITA OLUJNA NEVREMENA

POPLAVE

GLAD

OTAPANJE LEDENJAKA REKORDNOM BRZINOM Ako se ledenjaci nastave topiti sadašnjom brzinom, mogli bi potpuno nestati za nekoliko desetljeća.

UNIŠTAVANJE OZONSKOG SLOJA OZON KAO ŠTIT Kisik se u gornjim dijelovima atmosfere pretvara u ozon, koji najvećim dijelom sprječava da previše Sunčeva zračenja dopre do Zemlje.

UČINAK STAKLENIKA Što je viša koncentracija CO2 i metana u zraku, to je više isijane topline “zarobljeno” bliže tlu dok istodobno gornji atmosferski slojevi postaju sve hladniji - to doprinosi stanjivanju ozonskog omotača.

NA PROMJENE U ATMOSFERI UTJEČU I: kisele kiše industrijski smog krčenje šuma uporaba freona

KISELE KIŠE nastaju miješanjem otpadnih plinova iz dimnjaka elektrana, drugih industrijskih postrojenja i motornih vozila s vodom u zraku tvoreći sumpornu i dušikovu kiselinu koje onda padaju u obliku kiše, tuče i snijega

MILIJUNI TONA KISELINE Kisele kiše se slijevaju u jezera, mora i oceane. Voda postaje prekisela za puževe, kukce, ptice, ribe i biljke – riba ugiba

INDUSTRIJSKI SMOG

KRČENJE PRAŠUMA Šume su “zelena pluća” našeg planeta koja pročišćavaju sve zagađeniji zrak u atmosferi, opskrbljujući nas za život potrebnim kisikom. Nekad su šume zauzimali 80-90% tla, a danas pokrivaju samo 33% površine europskog kontinenta.

SJEČA I SPALJIVANJE ŠUMA bitno smanjuju potrošnju ugljikova dioksida - CO2 u sve zagađenijem zraku

MONTREAL 1987 Međunarodnim dogovorom u Montrealu zabranjena je uporaba FREONA - plinova koji uništavaju ozon.

FREONI SE NALAZE U: hladnjacima klimatskim uređajima u spojevima: lakovima za kosu, dezodoransima, pjenama za brijanje, bojama i lakovima za automobile, sredstvima za čišćenje itd.

KYOTO 1997 Međunarodni dogovor o smanjenju ispuštanja plina CO2 ima nesigurnu budućnost. Naime, pojedine razvijene industrijske zemlje odbijaju potpisati sporazum, a ispriku nalaze u uvjerenju da učinak staklenika neće uzrokovati globalno zatopljenje i ekološku katastrofu.

BUDIMO JOŠ JEDAN GLAS ZA ZEMLJE SPAS smanjimo potrošnju vode i energije u kučanstvu ( štedljive žarulje, najbolji hladnjaci, manja rasvjeta) skladištimo manje hrane – umjesto 3 hladnjaka imajmo 1 kod kupnje hladnjaka, dezodoransa, sredstva za čišćenje obratimo pažnju na ekološke oznake proizvoda

trošite manje na prijevoz – više hodajmo pješice, biciklom… upotrebljavajmo obnovljive izvore energije poput: snage vode, vjetra, zemljine prirodne topline, solarne grijače vode…

čuvajmo svako stablo – sadimo stabla upotrebljavajmo manje pesticida – naučimo koristiti prirodna sredstva obrane od štetočina i reciklirajmo sirovine i otpad – skupljajmo stari papir, boce, itd.

Kad bih imao novca, kupio bih prašumu i s njom ne bih učinio ništa

“Isprva sam mislio da se borim za spas kaučukovca. Ekološka kriza je ponajprije kriza morala i zbiljski prezir spram čovjeka. Papa Ivan Pavao II. “Isprva sam mislio da se borim za spas kaučukovca. Zatim sam mislio da se borim za spas amazonske kišne šume. Sad shvaćam da se borim za čovječanstvo”. Francisko Chico Mendes,vođa brazilskih vezača kaučukovca, ubijen 1988. godine

IZVORI I KORIŠTENA LITERATURA: Devčić-Buzov,Irena. Apel za klimu.// Hrvatske šume. XII,136(2008),str.10-11. Litvinoff,Miles. Atlas zaštite okoliša. Zagreb:ABC naklada,2001. Ščedrov,Oleg. Istina o neugodnoj istini.//Priroda.98,5(2008),str.52-54. Juričić,Dinka.Vječna energija. //Modra lasta.LIII,8(2007/2008), str.4-5-. URL:http://images google.hr/images?hl=hr&q=al+gore%2Ban+inconvenient+truth&btng=Pretra%C5%BE+slike&gbv=2(15.04.2008.) Prezentaciju su izradili: Mladi knjižničari, Mladi ekolozi, knjižničarka OŠ VLADIMIRA NAZORA VRSAR